Ӷ (ćiriličko)
| Ćiriličko slovo Ӷ ӷ | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| ||||||
| Pozicija u Unikodu | ||||||
| Veliko: U+04F6 | ||||||
| Malo: U+04F7 | ||||||
| Slova slovenskih jezika | ||||||
| А | А́ | А̀ | А̄ | Б | В | Г |
| Ґ | Ѓ | Д | Ђ | Е | Ѐ | É |
| Ē | Ё | Є | Ж | З | З́ | Ѕ |
| И | Ѝ | И́ | І | Ї | Й | Ј |
| К | Ќ | Л | Љ | М | Н | Њ |
| О | Ó | Ò | Ō | П | Р | С |
| С́ | Т | Ћ | У | У́ | У̀ | Ў |
| Ф | Х | Ц | Ч | Џ | Ш | Щ |
| Ъ | Ы | Ь | Э | Ю | Я | |
| Slova neslovenskih jezika | ||||||
| Ӑ | Ӓ | Ә | Ӛ | Ӕ | Ғ | Ҕ |
| Ӻ | Ӷ | Ģ | G̑ | Ԁ | Ԃ | Ꚉ |
| Ԭ | Ԫ | Ꚁ | Ӗ | Ӂ | Җ | Ӝ |
| Ԅ | Ӟ | Ҙ | Ž | Ẕ | Ẓ | Ԑ |
| Ӡ | Ź | Ԇ | Ꚅ | Ӣ | Ҋ | Ӥ |
| Қ | Ӄ | Ҡ | Ҟ | Ҝ | Ԟ | Ԛ |
| Ӆ | Ԓ | Ԡ | Ԉ | Ԕ | Ӎ | Ӊ |
| Ң | Ӈ | Ԩ | Ҥ | Ԣ | Ԋ | Ӧ |
| Õ | Ө | Ӫ | Ҩ | Ԥ | Ҧ | Ҏ |
| Ř | Ԗ | Ҫ | Ԍ | Ҭ | Ꚑ | Ԏ |
| Ӯ | Ӱ | Ӳ | Ү | Ү́ | Ұ | H̑ |
| Ҳ | Ӽ | Ӿ | Һ | Ꙡ | Ҵ | Ҷ |
| Ӵ | Ӌ | Ҹ | Ꚇ | Ꚓ | Ҽ | Ҿ |
| Ы̄ | Ӹ | Ы̆ | Ҍ | Ӭ | Э̆ | Э̄ |
| Э̇ | Ю̆ | Ю̈ | Ю̄ | Є̈ | Я̆ | Я̄ |
| Я̆ | Я̈ | Ԙ | Ԝ | Ӏ | ||
| Istorijska slova | ||||||
| Ꙉ | Ѻ | Ѹ | Ꙋ | Ѡ | Ѽ | Ѿ |
| Ҁ | Ѣ | Ꙓ | Ꙗ | Ѥ | Ѧ | Ѫ |
| Ѩ | Ѭ | Ѯ | Ѱ | Ѳ | ֹѴ | Ѷ |
| Ꙟ | Ꚏ | Ꚗ | Ꙥ | Ꙧ | Ꙣ | Ꙑ |
| Ꙭ | Ꙩ | ꙮ | ||||
| Digrafi ćirilice | ||||||
| Sva slova ćirilice | ||||||
Ӷ ӷ (Ӷ ӷ, iskošeno: Ӷ ӷ) je slovo ćiriličnog pisma, nastalo od ćiriličnog slova G (Г г) dodavanjem donje crtice (silaznice). Zove se G sa silaznicom.
Korišćenje[uredi | uredi izvor]
G sa silaznicom se koristi u azbukama sledećih jezika:
| Language | Pronunciation |
|---|---|
| Abhaski jezik | glasni velarni frikativ or glasni uvularni frikativ /ɣ ~ ʁ/ |
| Ketski jezik | zvučni uvularni ploziv /ɢ/ or zvučni uvularni frikativ
/ʁ/[1] |
| Nivhški jezik | zvučni uvularni ploziv /ɢ/[2][3] |
| Sibirski jupički jezik | zvučni uvularni ploziv /ɢ/[4] |
Računarski kodovi[uredi | uredi izvor]
| Znak | Ӷ | ӷ | ||
|---|---|---|---|---|
| Naziv u Unikodu | CYRILLIC CAPITAL LETTER GHE WITH DESCENDER |
CYRILLIC SMALL LETTER GHE WITH DESCENDER | ||
| Vrsta kodiranja | decimalna | heksadecimalna | decimalna | heksadecimalna |
| Unikod | 1270 | U+04F6 | 1271 | U+04F7 |
| UTF-8 | 211 182 | D3 B6 | 211 183 | D3 B7 |
| Numerička referenca znaka | Ӷ | Ӷ | ӷ | ӷ |
U Unicode-u, ovo slovo se zove [GHE WITH DESCENDER].
Slična slova[uredi | uredi izvor]
- G g : Ćiriličko slovo G
- Ҕ ҕ : Ćiriličko slovo G sa središnjim kukom
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Verner, G. K. (1997). „Ketskiй яzыk”. Яzыki mira. Paleoaziatskie яzыki. Moskva: Indrik.
- ^ Gruzdeva, E. Ю. (1997). „Nivhskiй яzыk”. Яzыki mira. Paleoaziatskie яzыki. Moskva: Indrik.
- ^ "Nivkh (Nivhgu/Nivxgu)". Wolfram Siegel. in Omniglot: Writing systems & languages of the world. Simon Ager (ed.). http://www.omniglot.com/writing/nivkh.htm Accessed 2011-04-23.
- ^ Menovщikov, G. A. (1997). „Aziatskih эskimosov яzыk”. Яzыki mira. Paleoaziatskie яzыki. Moskva: Indrik.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
