Bombezin

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bombezin
Nazivi
Drugi nazivi
Pyr-Gln-Arg-Leu-Gly-Asn-Gln-Trp-Ala-Val-Gly-His-Leu-Met-NH2
Identifikacija
Svojstva
C71H110N24O18S
Molarna masa 1619,85
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje materijala (na 25 °C [77 °F], 100 kPa).
Reference infokutije

Bombezin je peptid sa 14-aminokiselina[3], koji je originalno izolovan iz kože žabe. On ima dva poznata homologa kod sisara koji se nazivaju neuromedin B i peptid oslobađanja gastrina.

Bombezin stimuliše oslobađanje gastrina i G ćelija. On aktivira tri različita G protein spregnuta receptora, koji su poznati kao BBR1 2 & 3.[4] On takođe aktivira te receptore u mozgu. Zajedno sa holecistokininom, on je drugi najveći izvor negativnog povratnog signala koji zaustavlja traženje hrane.[5]

Bombezin je takođe marker tumora za rak malih ćelija pluća, gastričnog karcinoma, i neuroblastoma.[6]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today. 15 (23-24): 1052—7. PMID 20970519. doi:10.1016/j.drudis.2010.10.003.  уреди
  2. ^ Evan E. Bolton; Yanli Wang; Paul A. Thiessen; Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry. 4: 217—241. doi:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  3. ^ Gonzalez N, Moody TW, Igarashi H, Ito T, Jensen RT (2008). „Bombesin-related peptides and their receptors: recent advances in their role in physiology and disease states”. Current Opinion in Endocrinology, Diabetes, and Obesity. 15 (1): 58—64. PMC 2631407Слободан приступ. PMID 18185064. doi:10.1097/MED.0b013e3282f3709b. 
  4. ^ Weber HC (2009). „Regulation and signaling of human bombezin receptors and their biological effects”. Current Opinion in Endocrinology, Diabetes, and Obesity. 16 (1): 66—71. PMID 19115523. 
  5. ^ Yamada K, Wada E, Wada K (2000). „Bombesin-like peptides: studies on food intake and social behaviour with receptor knock-out mice”. Annals of Medicine. 32 (8): 519—29. PMID 11127929. 
  6. ^ Ohlsson B, Fredäng N, Axelson J (1999). „The effect of bombesin, cholecystokinin, gastrin, and their antagonists on proliferation of pancreatic cancer cell lines”. Scandinavian Journal of Gastroenterology. 34 (12): 1224—9. PMID 10636070. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]