European Western Balkans
European Western Balkans | |
---|---|
![]() | |
Veb-adresa | europeanwesternbalkans |
Tip | veb-sajt |
Dostupan na | engleski i srpski |
Vlasnik | Centar savremene politike |
Tvorac |
|
Urednik | Nikola Burazer |
Pokrenut | 21. maj 2014. |
European Western Balkans (transkr. Juropijan vestern bolkans), ponekad skraćeno EWB (transkr. EVB), srpski je veb-sajt. U vlasništvu je Centra savremene politike iz Beograda. Usredsređuje se na pitanja integracije zemalja zapadnog Balkana u Evropsku uniju (EU) i izveštava o politici proširenja Evropske unije prema ovim državama (Severna Makedonija, Crna Gora, Srbija, Albanija, Bosna i Hercegovina i Republika Kosovo[a]).
Portal je 2016. godine, zajedno sa matičnom organizacijom i Fondacijom Konrad Adenauer, objavio vodič na srpskom jeziku „Evropski parlament i Srbija” sa ciljem da se srpskim narodnim poslanicima pomogne da razumeju kako funkcioniše Evropski parlament. Promocija vodiča održana je u Narodnoj skupštini Srbije, a govorili su Dejvid Makalister i Maja Gojković.[1][2]
Sadržaj[uredi | uredi izvor]
Cilj portala je da poboljša razumevanje, podigne svest i unapredi dijalog o raznim pitanjima koja se tiču demokratizacije balkanskih zemalja i njihove namere da se priključe Evvropskoj Uniji. Portal ima tri svrhe:
- Pružanje informacija i tema koja se tiču EU čitaocima sa Balkana.
- Pružanje sveukupnog i komparativnog pristupa integracije u EU i srodnim temama regiona, čime se omogućava međudržaavnu komparaciju i posmatranje odnosa EU i balkanskih država u celini.
- Pružanje čitaocima sa Zapada informacije o Zapadnom Balkanu.[3]
EWB u svome radu ima više novinarski pristup nego akademski, pružajući informacije i objavljivajući analize raznih eksperta, analitičara, pisca, istoričara, kao i državnika i političkih figura iz EU i Z. Balkana.[4]
Portal je nastao maja 2014. godine zajedničkim naporima mladih akademika zapadnog Balkana sa evropskim akademskim iskustvom. Portal poseduje i vodi Centar savremene politike u Beogradu, a urednici i novinari portala potiču iz svih zemalja zapadnog Balkana i EU.[3]
Napomene[uredi | uredi izvor]
- ^ Republika Kosovo (alb. Republika e Kosovës) jednostrano je proglašena država na teritoriji Republike Srbije, protivno Ustavu Republike Srbije i Rezoluciji Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244. Prema Rezoluciji, cela teritorija Kosova i Metohije, pravno gledano, nalazi se u sastavu Srbije dok ne bude postignuto konačno rešenje. Srbija ne priznaje jednostrano otcepljenje, po međunarodnom pravu, njene teritorije, preciznije autonomne pokrajine pod privremenom upravom Ujedinjenih nacija (UNMIK). Vlada sa sedištem u Prištini ima defakto vlast nad većinom teritorije, dok pojedine strukture Srbije funkcionišu na severu i u srpskim enklavama.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Vodič o Evropskom parlamentu za srpske parlamentarce”. N1 Srbija (na jeziku: srpski). Arhivirano iz originala 05. 09. 2018. g. Pristupljeno 2018-09-05.
- ^ „EVROPSKI PARLAMENT I SRBIJA: Vodič za stabilnu vožnju na putu ka EU predstavljen u Beogradu”. kurir.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2018-09-05.
- ^ a b „About European Western Balkans”. European Western Balkans. Pristupljeno 22. 06. 2016.
- ^ „Portfolio”. European Western Balkans. Arhivirano iz originala 16. 08. 2016. g. Pristupljeno 22. 06. 2016.