Pređi na sadržaj

Ex-Yugos

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ex-Yugos
Korice knjige Ex-Yugos, 2008. godina
Nastanak i sadržaj
ZemljaNemačka
Jeziknemački
Žanr / vrsta delamonografija
Izdavanje
Datum2008.
Broj stranica174
Klasifikacija
ISBN?978-3-940213-46-4

Ex-Yugos sa podnaslovom Mladi migranti iz Jugoslavije i njenih država naslednica u Nemačkoj (nem. Ex-Yugos: junge MigrantInnen aus Jugoslawien und seinen Nachfolgestaaten in Deutschland) je knjiga autora Ridigera Rosiga (nem. Rüdiger Rossig) objavljena 2008. godine u izdanju Archiv-der-Jugendkulturen-Verl-a iz Berlina, Nemačka.[1]

O knjizi[uredi | uredi izvor]

Knjiga Ex-Yugos je priča o mladim migrantima sa prostora bivše Jugoslavije koji već dugo žive u Nemačkoj. Knjiga se sastoji iz niza intervjua i tekstova o migrantima koji pričaju svoju životnu priču sa ciljem, kako kaže autor "da se napravi jedan mali dokument ex. Jugoslovenske migracije u Nemačkoj, dokument koji može da služi i kao pouzdan indikator društvenih promena".[2]

Tokom devedesetih godina prošlog veka u periodu raspada Jugoslavije, rata u Sloveniji, Bosni i Hrvatskoj, bombardovanja Srbije od strane NATO-a, Ridiger Rosig, urednik berlinskih dnevnih novina i mesečnih novina na engleskom jeziku The German Times, živio je u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini angažovan od strane UN-a i OSCE-a. Tokom tog boravka analizira pozadinu sukoba, govori o raznolikom omladinskom kulturnom procvatu u bivšoj Jugoslaviji, izveštava kako su prvi „Jugosi” došli u Nemačku kao „gastarbajteri” i kako su rok muzika, a time i zapadna pop kultura istovremeno pokorili jugoslovensku omladinu, kako su Jugosi na kraju postali Bosanci, Hrvati, Srbi, ali pre svega Nemci i kako su Nemci postali Jugo, i prikazuje dalje mnoge mlade, kulturno aktivne (bivše) Juge u SR Nemačkoj. Rosig je prodro u složenu, kontradiktornu, ranjenu istoriju kultura bivše Jugoslavije i njihovih manifestacija - posebno u Nemačkoj.[3]

U knjizi autor kombinuje i piše o tri jugoslovenske teme: raspad države, migracije i muzičku scenu. Kada opisije raspad države, u tom delu se ne treba očekivati mnogo. Knjiga je posebno snažna u onim delovima gde opisuje odnos nekadašnjih jugoslovenskih rokera prema raspadu države i ratu ili kada objašnjava linije raseda između nekadašnjih pečalbara i kreativnih ratnih izbeglica u Nemačkoj. Objašnjava kako je Jugoslavija bila dobro mesto za muzičke stvaraoce koji su mogli tu udobno da kombinuju jugoslovenstvo i kosmopolitizam. Raspadom Jugoslavije, mnogo manje, osiromašene države naslednice sa svojim dominantnim etnonacionalnim diskursom više nisu bile dobro polje za njih. Mnogi su pobegli, posebno iz gradova poput Beograda i Sarajeva. I tako je nastala nemačka jugoslovenska scena. Oni su se razlikovali od ranijih gasarbajtera, pečalbara. Rosigovi junaci ističu razliku između sebe i pečalbara. Takođe ističe da nipošto nisu sve ratne izbeglice pripale kreativnoj inteligenciji, dolazili su i ljudi dugih zanimanja.[4]

Knjiga obiluje nizom fotografija sarajevskog fotografa Nihada Nine Pušija, koji takođe živi u Nemačkoj. Naslovnu stranu knjige krasi lik Josipa Broza Tita oštampan na maloj mirišljavoj jelci koja visi na retrovizoru jednog sarajevskog taksija.[2] Crno-bele fotografije prikazuju rok koncerte i verska okupljanja, umorne migrante i srećne boeme, uništene kuće u Bosni i moderne barove u Berlinu, oskudnu kuhinju u izbegličkom domu i veliki tanjir sa roštilja u restoranu Balkan.[4]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]