Malus

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Malus
Malus ‘Purple Prince’[1]
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Divizija:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Malus

Tourn. ex L.
Vrste

M. angustifolia
M. asiatica
M. baccata
M. brevipes
M. coronaria
M. doumeri
M. florentina
M. floribunda
M. fusca
M. glabrata
M. glaucescens
M. halliana
M. honanensis
M. hopa
M. hupehensis
M. ioensis
M. kansuensis
M. komarovii
M. niedzwetzkyana
M. prattii
M. prunifolia
M. pumila - domaća jabuka
M. rockii
M. sargentii
M. sieboldii
M. sieversii - srednjoazijska divlja jabuka
M. sikkimensis
M. spectabilis
M. sublobata
M. sylvestris - evropska divlja jabuka
M. toringoides
M. transitoria
M. trilobata
M. tschonoskii
M. yunnanensis

Malus[2] je rod sa oko 30–55 vrsta[3] malih listopadnih stabala ili grmova iz porodice Rosaceae. Ovaj rod obuhvata domestikovanu jabuku (M. pumila syn. M. domestica ) i veliki broj drugih vrsta koje su generalno poznate kao kisele jabuke ili divlje jabuke.

Ovaj rod potiče iz umerene zone severne hemisfere.

Poreklo, istorijat i rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Jabuka je najvažnija listopadna voćka. Čovek je od davnina koristio plodove jabuke kao hranu i lek. Postoje podaci da je jabuka gajena još od mlađeg kamenog doba (neolita. Azija je domovina jabuke. Iz Azije potiču i u njoj su rasprostranjene 23 od 33 vrste jabuke (Malus Miller). Područje Kine i Himalaja u Aziji odlikuje se najvećim bogatstvom formi i najbogatijim fondom naslednih činilaca jabuke. Iz tog područja jabuka je postepeno prodirala u Iran, južna pobrđa Kavkaza, predele gornjeg toka Tigra i Eufrata i dalje na zapad (Mala Azija i Grčka).

Evolucija roda jabuke (Malus Miller) tekla je od diploidnih ka poliploidnim vrstama na veoma širokim prostranstvima Zemljine kore i pod vrlo raznovrsnim ekološkim uslovima. U toku evolucije nastale su 33 vrste jabuke, preko stotinu varijeteta, više stotina biotipova i desetine miliona formi. I danas se kao nastavni deo biocenoze mnogih listopadnih šuma u različitim područjima severne Zemljine polulopte (Azija, Evropa i Severna Amerika), na nadmorskim visinama od 500 do 2.000m, sreću mnoge vrste divlje jabuke. One stvaraju manje ili veće populacije koje se odlikuju najrazličitijim biološkim osobinama.

Stara Grčka je prva zemlja u Evropi u kojoj se gaji jabuka. Prve pisane podatke o gajenju jabuka u Staroj Grčkoj navodi pisac Teofrast. Iz Grčke jabuka se širila po Rimskoj imperiji. Jabuku su Rimljani, Germani, Kelti i Sloveni raširili po Apeninskom i Balkanskom poluostrvu, Evropi i Britanskim ostrvima.

Najpovoljniji uslovi za gajenje jabuke postoje u Evropi, zatim u Aziji i Severnoj Americi, a najmanje povoljni su na južnoj polulopti.

Sistematika[uredi | uredi izvor]

Odeljak: Magnoliaohyta (Angiospermae — skrivenosemenice)
Klasa: Magnoliatae (Dycotyledones — dikotile)
Potklasa: Rosidea (ruže)
Nadred: Rosanae (ruže)
Red: Rosales (ruže)
Porodica: Rosaceae (ruže)
Podporodica: Maloideae (Pomoideae — jabučaste voćke)
Rod: Malus Miller (jabuka)

Vrste[uredi | uredi izvor]

Kultivari[uredi | uredi izvor]

  • Malus x adstringens 'Durleo' - gladijatorska kisela jabuka[4]
  • Malus × moerlandsii Door. 'profusion' - raskošna kisela jabuka

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Cirrus Digital Purple Prince Crabapple
  2. ^ Sunset Western Garden Book, 1995:606–607
  3. ^ Phipps, J.B.; et al. (1990). „A checklist of the subfamily Maloideae (Rosaceae)”. Can. J. Bot. 68 (10): 2209. doi:10.1139/b90-288. 
  4. ^ „Malus x adstringens ‘Durleo’ ‘Gladiator Crabapple. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]