Пређи на садржај

Konjici

С Википедије, слободне енциклопедије

Konjici
Vremenski raspon: Jurassic–recent
Tettigonia viridissima
Stridulacija vrste T. viridissima
Naučna klasifikacija e
Carstvo: Animalia
Tip: Arthropoda
Klasa: Insecta
Red: Orthoptera
Podred: Ensifera
Infrared: Tettigoniidea
Natporodica: Tettigonioidea
Krauss, 1902
Porodica: Tettigoniidae
Krauss, 1902
Podfamilije

Pogledajte tekst.

Zeleni zrikavac (Tettigonia Locusta viridisima)
Sredozemni zrikavac (Saga pedo) polaže jaja.
Larva točkastog konjica (Leptophyes punctatissima)

Insekti u familiji -{Tettigoniidae} у народу познатији као зрикавци или коњици- су инсекти из реда правокрилаца скакача (Saltatoria/Orthoptera), слични по изгледу скакавцима, али за разлику од њих имају врло дугачке и танке пипке, а женке имају дугачку сабљасту легалицу за полагање јаја; најчешће су зелене, сиве или мрке боје са црним, бело оивиченим мрљама на грудима; мужјаци имају у основи предњих крила прибор за произвођење звука (зрикање), а слушни органи су им на предњим ногама. Слаби су летачи, али одлично скачу помоћу дугих и снажних задњих ногу; хране се биљном храном или другим инсектима. Најпознатији је велики зелени зрикавац (Tettigonia viridissima).

Više od 6.400 vrsta je poznato. Kao deo podreda Ensifera, Tettigoniidae su jedina postojeća familija u nadfamiliji Tettigonioidea.

Oni su uglavnom noćne životinje sa oštrim pozivima na parenje. Mnogi zrikavci ispoljavaju mimikriju i kamuflažu, obično u vidu oblika i boja sličnih lišću.[1]

Telo im je duguljasto, najčešće zelene ili smeđe zaštitne boje, glava velika, oči složene, čeljusti za griženje i žvakanje, antene duge, često duže od njihovog tela. Ženka ima dugu leglicu koja joj omogućava polaganje jaja duboko u tlo. Stridulacijski organi im se nalaze pri dnu prednjih krila pa kad zriču uzdignu prednja krila i brzo ih pomiču. Neke vrste imaju razvijena oba para krila, dok su kod roda Barbitistes zakržljala.

Larve se razvijaju nepotpunom preobrazbom, a u zadnjem presvlačenju dobijaju krila.

Lisni skakavci ili konjici prvenstveno su biljožderi, ali ima i entomofagnih mesoždera.

Poznato je oko 6400 vrsta.[2]

  1. ^ „Katydid”. Ediotrs of Encyclopaedia Britannica & others. Encyclopædia Britannica Online. Приступљено 9. 10. 2014. 
  2. ^ Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga. . Zagreb. 1999. ISBN 978-953-0-30824-4. 

Spoljašnje veze

[уреди | уреди извор]