Tropske kišne šume na Sumatri

Из Википедије, слободне енциклопедије
Иди на навигацију Иди на претрагу
Svetska baština Uneska
Tropske kišne šume
na Sumatri
Naziv na zvaničnom spisku svetske baštine
Gunung Leuser National Park Jungle Life.jpg
LokacijaFlag of Indonesia.svg Indonezija
TipPrirodno dobro
Kriterijumivii, ix, x
Referenca1167
Unesko regija2.595.124 ha (6.412.690 acres)
Koordinate02°30′S 101°30′E / 2.500° ЈГШ; 101.500° ИГД / -2.500; 101.500Координате: 02°30′S 101°30′E / 2.500° ЈГШ; 101.500° ИГД / -2.500; 101.500
Istorija upisa u svetsku baštinu
Upis2004. (? sednica)
Ugroženost2011. -
NP Karinci Seblat на мапи Индонезије
NP Karinci Seblat
NP Karinci Seblat
Lokacija tropskih šuma na Sumatri

Tropske kišne šume na Sumatri su Uneskova svjetska baština koju čine tri nacionalna parka na indonezijskom ostrvu Sumatri. Oni su upisani na spisku mesta svetske baštine u Aziji 2004. godine zbog „svoje izvanredne slikovite lepote, kao jedinstveni lokaliteti neprekidnih ekoloških i bioloških procesa u kojima obitava značajan broj endemskih vrsta”. Godine 2011. Tropske kišne šume na Sumatri su upisane i na spisak mesta ugrožene svetske baštine zbog „podizanja svesti o potrebi zaštite protiv krivolova, ilegalne seče drva i bespravnog krčenja šume za stvaranje poljoprivrednog zemljišta i puteva, koji prete ovoj svetskoj baštini”.[1]

Jako ugroženi sumatranski orangutan
Kratersko jezero Gunug Tujuh

Odlike[уреди]

Tropske kišne šume na Sumatri se sastoje od tri nacionalna parka: Gunung Leuser (GLNP) (8.629,75 km²), Kerinci Seblat (KSNP) (13.753,5 km²) i Bukit Barisan Selatan (BBSNP) (3.568 km²) koji zajedno čine 25.000 km² zaštićenog područja. U samo poslednjih 50 godina samo su ova tri područja preostala od nekada prostrane tropske kišne šume koja je prekrivala celo ostrvo Sumatru. Sva tri nacionalna parka se nalaze na kičmi planina Bukit Barisan, poznatima kao „Andi Sumatre”, te predstavljaju značajnu planinsku pozadinu razvijenih nizinskih područja Sumatre u dužini od 1.650 km. U tom području se nalaze slikovita područja najvišeg jezera jugoistočne Azije, Gunug Tujuh, divovski vulkan Kerinci, te brojni drugi manji vulkani i ledenjačka jezera u gustim šumama.

Sva tri parka se odlikuju velikom raznovršnošću živog sveta (bioraznolikost), te u njima obitava oko 10.000 biljnih vrsta, od kojih je 17 ugroženih rodova. To čini 50% biljnih vrsta Sumatre, među kojima je i najveći cvet na svetu (Rafflesia arnoldi) i najviši cvet na svetu (Amorphophallus titanum).

Tu se nalazi i više od 200 vrsta sisara, od kojih su 465 autohtonih vrsta, 22 azijskih vrsta, 15 vrsta se mogu samo naći u Indoneziji, a više od 21 vrste su endemi, poput jako ugroženog sumatranskog orangutana.

Slika Područje Osnivanje i površina Lokacija Koordinate Odlike
Rezervat orangutana Bukit Lavang
Gunung Leuser
1980. (8.629,75 m²) Granica pokrajina Severna Sumatra i Aceh 3°30′N 97°30′E / 3.500° СГШ; 97.500° ИГД / 3.500; 97.500 Nacionalni park Gunug Leuser je dug 150 km i preko 100 km širok i pretežno je planinski. On pokriva većinu zapadnog dela planine Barisan, zapadnog Alasa i istočnog Barisana, a podeljen je napola dolinom Alas. Neke od važnijih vrsta koje žive tu su: orangutan, Sumatranski nosorog, i svinjorepi majmun, Ruekova plava muvarica (Cyornis ruckii) i belokrila šumska patka (Asarcornis scutulata); te biljke: Rafflesia arnoldi i Amorphophallus titanum.
Kerinci Seblat
1999. (13.750 km²) Zapadna Sumatra, Jambi, Bengkulu i Južna Sumatra 2°25′S 101°29′E / 2.417° ЈГШ; 101.483° ИГД / -2.417; 101.483 Nacionalni park Kerinci Sablat u središtu Sumatre se proteže 350 km niz planine Bukit Barisan. Tri četvrtine parka čini litica planine, a njegova najviša tačka je veličanstveni aktivni vulkan Gunung Kerinci, koji je sa 3.805 m najviši vrh u Sumatre i najviši vulkan u Indoneziji. On je aktivan. U njegovoj neposrednoj blizini je izuzetno lepo kratersko jezero Gunung Tujuh na visini od 1.996 m. Od 18 endemskih i 71 ugroženih vrsta životinja ističu se sisari: bornejski oblačasti leopard, azijski tapir i sumatranski nosorog, te ptice: belokrila šumska patka i sumatranska kukavica. Od biljaka najpoznatije su: Hopea beccariana i Shorea ovalis.
Sumatranski nosorog
Bukit Barisan Selatan
1982. (3.568 km²) Lampung, Bengkulu i Južna Sumatra 5°15′S 104°10′E / 5.250° ЈГШ; 104.167° ИГД / -5.250; 104.167 Nacionalni park Bukit Barisan Selatan je takođe 350 km dug, ali samo 45 km širiok u proseku. Severne dve trećine su planinsko područje, u proseku 1.500 m visine s najvišom tačkom vrha Gunung Pulung, visine 1.964 m. Južna polovina je niža, 90 km je poluostrvo i park graniči s morem polovinom svoje dužine. Desetak reka potiče kroz park, a postoji i nekoliko jezera i termalnih izvora. Od 8 endemskih i 25 ugroženih vrsta životinja najvažnije su: sumatranski nosorog, sumatranski slon (Elephas maximus sumatranus), sumatranski tigar, sumatranski zec (Nesolagus netscheri) i sedmopruga usminjača.

Vidi još[уреди]

Reference[уреди]

  1. ^ Upis indonezijskih tropskih kišnih šuma na popis ugrožene svjetske baštine na službenim stranicama UNESCO-a (на језику: енглески) Preuzeto 13. listopada 2011.

Literatura[уреди]

  • Ronald G. Petocz, Conservation and Development in Irian Jaya, 1989, Leiden: E.J. Brill.
  • Tomich, P. T.; Noordwijk, V. M.; Vosti, A. S.; Witcover, J (1998). „Agricultural development with rainforest conservation: methods for seeking best bet alternatives to slash-and-burn, with applications to Brazil and Indonesia”. Agricultural Economics. 19: 159—174. doi:10.1016/S0169-5150(98)00032-2. 
  • Barton, Huw; Denham, Tim; Neumann, Katharina; Arroyo-Kalin, Manuel (2012). „Long-term perspectives on human occupation of tropical rainforests: An introductory overview”. Quaternary International. 249: 1—3. Bibcode:2012QuInt.249....1B. doi:10.1016/j.quaint.2011.07.044. 
  • Bailey, R. C.; Head, G.; Jenike, M.; Owen, B.; Rechtman, R.; Zechenter, E. (1989). „Hunting and gathering in tropical rainforest: is it possible”. American Anthropologist. 91 (1): 59—82. doi:10.1525/aa.1989.91.1.02a00040. 

Spoljašnje veze[уреди]