Dijeta — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Интерактиван преглед историје
← Старија изменаНовија измена →
Садржај обрисан Садржај додат
ВизуелноВикитекст
м Milicevic01 је преместио страницу Дијета на Dijeta: članak na latinici
Нема описа измене
Ред 2: Ред 2:


[[Датотека:Feet on scale.jpg|150п|thumb|Мерење телесне тежине]]
[[Датотека:Feet on scale.jpg|150п|thumb|Мерење телесне тежине]]
'''Dijeta''' je način [[исхрана|ishrane]] koji se uglavnom praktikuje u borbi protiv [[gojaznost]]i<ref name=Strychar>{{cite journal |author=Strychar I |title=Diet in the management of weight loss |journal=CMAJ |volume=174 |issue=1 |pages=56–63 |year=2006 |month=January |pmid=16389240 |pmc=1319349 |doi=10.1503/cmaj.045037 |url=http://www.cmaj.ca/cgi/content/full/174/1/56}}</ref> mada se može koristiti i u borbi protiv drugih bolesti kao npr netolerancija na [[gluten]] ili [[laktoza|laktozu]]. Standardna pojednostavljena teorija kaže da se telesna težina može smanjiti unošenjem hrane sa manjim brojem [[Kalorije|kalorija]], i povećanjem fizičkih aktivnosti i vežbanjem. Problem s ovom definicijom je da vežbanje u opštem slučaju povećava [[mišić|mišićnu masu]], gde mišići imaju znatno veću [[Gustina|gustinu]] od [[salo|sala]] pa usled vežbanja može da dođe i do povećanja mase, ali smanjenja obima tela.<ref>[http://bamboocorefitness.com/one-pound-of-fat-versus-one-pound-of-muscle-clearing-up-the-misconception/ ]</ref> Stoga bi bilo ispravnije reći da vežbanje doprinosi smanjenju telesne masti, umesto težine. Primer nepodesne ishrane su slatkiši. Neki ljudi opet praktikuju dijete zarad povećanja telesne mase, i to uglavnom u obliku mišićne mase. Dijeta se može praktikovati i u cilju održanja telesne mase. Postoje i dijete koje prate određena verovanja, kao npr [[post]]ovi, [[halal]], [[košer]] dijete.
'''Dijeta''' je način [[исхрана|ishrane]], koje u nekim slučajevima prerasta i u način života, a koji se uglavnom praktikuje u borbi protiv [[gojaznost]]i<ref name=Strychar>{{cite journal |author=Strychar I |title=Diet in the management of weight loss |journal=CMAJ |volume=174 |issue=1 |pages=56–63 |year=2006 |month=January |pmid=16389240 |pmc=1319349 |doi=10.1503/cmaj.045037 |url=http://www.cmaj.ca/cgi/content/full/174/1/56}}</ref> mada se može koristiti i u borbi protiv drugih bolesti kao npr netolerancija na [[gluten]] ili [[laktoza|laktozu]]. Standardna pojednostavljena teorija kaže da se telesna težina može smanjiti unošenjem hrane sa manjim brojem [[Kalorije|kalorija]], i povećanjem fizičkih aktivnosti i vežbanjem. Problem s ovom definicijom je da vežbanje u opštem slučaju povećava [[mišić|mišićnu masu]], gde mišići imaju znatno veću [[Gustina|gustinu]] od [[Adipozno tkivo|sala]] pa usled vežbanja može da dođe i do povećanja mase, ali smanjenja obima tela.<ref>[http://bamboocorefitness.com/one-pound-of-fat-versus-one-pound-of-muscle-clearing-up-the-misconception/ ]</ref> Stoga bi bilo ispravnije reći da vežbanje doprinosi smanjenju telesne masti, umesto težine. Primer nepodesne ishrane su slatkiši. Neki ljudi opet praktikuju dijete zarad povećanja telesne mase, i to uglavnom u obliku mišićne mase. Dijeta se može praktikovati i u cilju održanja telesne mase. Postoje i dijete koje prate određena verovanja, kao npr [[post]]ovi, [[halal]], [[košer]] dijete.


Dijete koje podstiču mršavljenje se mogu podeliti u četiri kategorije: dijete sa niskim mastima, dijete sa niskim [[Ugljeni hidrati|ugljenim hidratima]], restrikcija kalorija, i dijete sa izuzetno niskim kalorijama..<ref name=Strychar>{{cite journal |author=Strychar I |title=Diet in the management of weight loss |journal=CMAJ |volume=174 |issue=1 |pages=56–63 |date=January 2006 |pmid=16389240 |pmc=1319349 |doi=10.1503/cmaj.045037 |url=http://www.cmaj.ca/cgi/content/full/174/1/56}}</ref> [[Metaanaliza]] 6 nasumične odabranih kontrolnih ispitivanja je pokazala da ne postoje razlike između osnovnih tipova dijeta u samom gubljenju kilograma, i sve rezultiraju sa gubitkom od 2-4 kg.<ref name=Strychar/> U periodu od dve godine, sve dijete sa smanjenim kalorijama razultiraju jednak gubitak težine, nebitno koji makronutrijent je odabran kao glavna namirnica.<ref>{{cite journal |author=Sacks FM, Bray GA, Carey VJ |title=Comparison of Weight-Loss Diets with Different Compositions of Fat, Protein, and Carbohydrates |journal=N. Engl. J. Med. |volume=360 |issue=9 |pages=859–73 |date=February 2009 |pmid=19246357 |pmc=2763382 |doi=10.1056/NEJMoa0804748|author2=and others |displayauthors=1 }}</ref> U opštem slučaju, najefektivnija je ona dijeta pri kojom subjekat s uspehom konzumira manji broj kalorija od uobičajenog.<ref name="JAMA Dieting Patient Page">{{cite journal|last1=Guth|first1=Eve|title=Healthy Weight Loss|journal=JAMA|date=3 September 2014|volume=312|issue=9|page=974|doi=10.1001/jama.2014.10929|pmid=25182116|url=http://jama.jamanetwork.com/article.aspx?articleid=1900513|accessdate=29 November 2014}}</ref> To znači da je nekim ljudima lakše da smršaju na voću (niske masti) a drugima na mesu (niski ugljeni hidrati).
Dijete koje podstiču mršavljenje se mogu podeliti u četiri kategorije: dijete sa niskim [[masti]]ma, dijete sa niskim [[Ugljeni hidrati|ugljenim hidratima]], restrikcija kalorija, i dijete sa izuzetno niskim kalorijama.<ref name=Strychar>{{cite journal |author=Strychar I |title=Diet in the management of weight loss |journal=CMAJ |volume=174 |issue=1 |pages=56–63 |date=January 2006 |pmid=16389240 |pmc=1319349 |doi=10.1503/cmaj.045037 |url=http://www.cmaj.ca/cgi/content/full/174/1/56}}</ref> Ljudsko telo kroz ishranu konzumira proteine i masti kao gradivne materije, i masti i ugljene hidrate kao izvore energije. Kalorija je jedinica količine energije, tako da smanjenje masti i/ili ugljenih hidrata u ishrani, samo po sebi predstavlja smanjenje unosa kalorija.
[[Metaanaliza]] 6 nasumične odabranih kontrolnih ispitivanja je pokazala da ne postoje razlike između osnovnih tipova dijeta u samom gubljenju kilograma, i sve rezultiraju sa gubitkom od 2-4 kg.<ref name=Strychar/> U periodu od dve godine, sve dijete sa smanjenim kalorijama razultiraju jednak gubitak težine, nebitno koji makronutrijent je odabran kao glavna namirnica.<ref>{{cite journal |author=Sacks FM, Bray GA, Carey VJ |title=Comparison of Weight-Loss Diets with Different Compositions of Fat, Protein, and Carbohydrates |journal=N. Engl. J. Med. |volume=360 |issue=9 |pages=859–73 |date=February 2009 |pmid=19246357 |pmc=2763382 |doi=10.1056/NEJMoa0804748|author2=and others |displayauthors=1 }}</ref> U opštem slučaju, najefektivnija je ona dijeta pri kojom subjekat s uspehom konzumira manji broj kalorija od uobičajenog.<ref name="JAMA Dieting Patient Page">{{cite journal|last1=Guth|first1=Eve|title=Healthy Weight Loss|journal=JAMA|date=3 September 2014|volume=312|issue=9|page=974|doi=10.1001/jama.2014.10929|pmid=25182116|url=http://jama.jamanetwork.com/article.aspx?articleid=1900513|accessdate=29 November 2014}}</ref> To znači da je nekim ljudima lakše da smršaju na voću (niske masti) a drugima na mesu (niski ugljeni hidrati).


Američka fiziološka asocijacija (APA) je pokazala da dijete ne dovode do održivog gubitka telesne mase ili poboljšanja zdravstvenog stanja za većinu ljudi."<ref>{{cite web|last=Wolpert|first=Stuart|title=Dieting Does Not Work, UCLA Researchers Report|url=http://newsroom.ucla.edu/portal/ucla/dieting-does-not-work-ucla-researchers-7832.aspx|work=UCLA Newsroom|publisher=UCLA|accessdate=22 December 2013}}</ref> Ovaj fenomen se često naziva "[[Jo-jo]] efekat" jer se težina, poput igračke uvek vraća. Druge studije pak pokazuju da prosečna osoba ipak uspeva da se trajno reši dela kilaže nakog dijete.<ref>{{cite journal|last=Anderson|first=James|author2=Elizabeth C Konz |author3=Robert C Frederich |author4=Constance L Wood |title=Long-term weight-loss maintenance: a meta-analysis of US studies|journal=The American Journal of Clinical Nutrition|date=November 2001|volume=74|issue=5|pages=579–584|url=http://ajcn.nutrition.org/content/74/5/579.short|accessdate=22 December 2013|pmid=11684524}}</ref> Mršavljenje dijetama može poboljšati zdravstveno stanje onih koji su okarakterisani kao nezdravi, ali takođe može i da neznatno poveća mortalitet kod inače zdravih ljudi.<ref name="weight science">{{cite journal |title= Weight science: evaluating the evidence for a paradigm shift |author= Bacon L, Aphramor L. |journal=Nutr J |year=2011 |volume=10:9|pmc=3041737 |pmid=21261939 |doi=10.1186/1475-2891-10-9 |pages=9|last2= Aphramor }}</ref><ref name="harrington">{{cite journal |author= Harrington M, Gibson S, Cottrell RC |title= A review and meta-analysis of the effect of weight loss on all-cause mortality risk |journal=Nutr Res Rev. |year=2009 |volume=22|issue=1|pages=93–108 |pmid=19555520 |doi=10.1017/S0954422409990035|last2= Gibson |last3= Cottrell }}</ref><ref name="nature2007">{{cite journal |url=|title=The Two Faces of Fat|author=Kendall Powell|journal=Nature|volume=447|issue=7144|pages=525–7|date=31 May 2007|pmid=17538594|doi=10.1038/447525a}}</ref>
Američka fiziološka asocijacija (APA) je pokazala da dijete ne dovode do održivog gubitka telesne mase ili poboljšanja zdravstvenog stanja za većinu ljudi."<ref>{{cite web|last=Wolpert|first=Stuart|title=Dieting Does Not Work, UCLA Researchers Report|url=http://newsroom.ucla.edu/portal/ucla/dieting-does-not-work-ucla-researchers-7832.aspx|work=UCLA Newsroom|publisher=UCLA|accessdate=22 December 2013}}</ref> Ovaj fenomen se često naziva "[[Jo-jo]] efekat" jer se težina, poput igračke uvek vraća. Druge studije pak pokazuju da prosečna osoba ipak uspeva da se trajno reši dela kilaže nakog dijete.<ref>{{cite journal|last=Anderson|first=James|author2=Elizabeth C Konz |author3=Robert C Frederich |author4=Constance L Wood |title=Long-term weight-loss maintenance: a meta-analysis of US studies|journal=The American Journal of Clinical Nutrition|date=November 2001|volume=74|issue=5|pages=579–584|url=http://ajcn.nutrition.org/content/74/5/579.short|accessdate=22 December 2013|pmid=11684524}}</ref> Mršavljenje dijetama može poboljšati zdravstveno stanje onih koji su okarakterisani kao nezdravi, ali takođe može i da neznatno poveća mortalitet kod inače zdravih ljudi.<ref name="weight science">{{cite journal |title= Weight science: evaluating the evidence for a paradigm shift |author= Bacon L, Aphramor L. |journal=Nutr J |year=2011 |volume=10:9|pmc=3041737 |pmid=21261939 |doi=10.1186/1475-2891-10-9 |pages=9|last2= Aphramor }}</ref><ref name="harrington">{{cite journal |author= Harrington M, Gibson S, Cottrell RC |title= A review and meta-analysis of the effect of weight loss on all-cause mortality risk |journal=Nutr Res Rev. |year=2009 |volume=22|issue=1|pages=93–108 |pmid=19555520 |doi=10.1017/S0954422409990035|last2= Gibson |last3= Cottrell }}</ref><ref name="nature2007">{{cite journal |url=|title=The Two Faces of Fat|author=Kendall Powell|journal=Nature|volume=447|issue=7144|pages=525–7|date=31 May 2007|pmid=17538594|doi=10.1038/447525a}}</ref>
Ред 11: Ред 13:


== Istorija ==
== Istorija ==

[[File:William Banting.jpg|thumb|Vilijam Banting, je popularizovao jednu od prbih dijeta za mršavljenje još u 19 veku.]]
[[File:William Banting.jpg|thumb|Vilijam Banting, je popularizovao jednu od prvih dijeta za mršavljenje još u 19 veku.]]
Jedan od prvih dijetologa je bio [[Engleska|Engleski]] [[doktor]] Džeordž Čejn. On sam je bio izvanredno gojazan i stalno je konzumirao velike količine bogate hrane i pića. Započeo je dijetu vegetarijansku dijetu konzumirajući samo mleko i povrće, i ubrzo povratio svoje zdravlje. Počeo je javno da preporučuje ovakav način ishrane svima onima koji su patili od preterane gojaznosti. 1724-e, je objavio "Esej o zdravlju i dugom životu (An Essay of Health and Long Life)", u kome je preporučio vežbanje i svež vazduh kao i izbegavanje tzv luksuznih hrana.<ref>{{Cite web|url=http://www.ivu.org/history/williams/cheyne.html|title=The Ethics of Diet - A Catena|accessdate=17 December 2012}}</ref>
Jedan od prvih dijetologa je bio [[Engleska|Engleski]] [[doktor]] Džeordž Čejn. On sam je bio izvanredno gojazan i stalno je konzumirao velike količine bogate hrane i pića. Započeo je dijetu vegetarijansku dijetu konzumirajući samo mleko i povrće, i ubrzo povratio svoje zdravlje. Počeo je javno da preporučuje ovakav način ishrane svima onima koji su patili od preterane gojaznosti. 1724-e, je objavio "Esej o zdravlju i dugom životu (An Essay of Health and Long Life)", u kome je preporučio vežbanje i svež vazduh kao i izbegavanje tzv luksuznih hrana.<ref>{{Cite web|url=http://www.ivu.org/history/williams/cheyne.html|title=The Ethics of Diet - A Catena|accessdate=17 December 2012}}</ref>

Škotski vojni hirurg, Džon Rolo, objavio je "Zapisi o slučaju dijabetesa (Notes of a Diabetic Case)" 1797-e. Opisao je kako mesnata dijeta povoljno deluje na obolele od [[Šećerna bolest|dijabetesa]], bazirajući ovu preporuku na otkriću glikosuria, doktora Metju Dobsona.<ref>{{cite book|author=Elliott Proctor Joslin|title=Joslin's Diabetes Mellitus: Edited by C. Ronald Kahn ... [et Al.].|url=http://books.google.com/books?id=ohgjG0qAvfgC&pg=PA3|accessdate=20 June 2013|year=2005|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|isbn=978-0-7817-2796-9|page=3}}</ref> Koristeći se Dobsonovom test procedurom (test na [[glukoza|glukozu]] u urinu) Rolo je zaključio da dijeta bazirana na mesu, daje dobre rezultate kod oboljenja koje se danas naziva tip 2 dijabetes.<ref>{{cite book|author=Laurence D. Chalem|title=Essential Diabetes Leadership|url=http://books.google.com/books?id=I-5BIoIJT5YC&pg=PA39|accessdate=20 June 2013|date=5 September 2009|publisher=Laurence Chalem|isbn=978-1-4392-4566-8|page=39}}</ref>

Prva popularna dijeta bila je "Banting" dijeta, po Engleskom [[pogrebnik]]u Vilijamu Bantingu. On je 1863-e, napisao buklet, koji je sadržao plan ishrane koga se on lično s uspehom pridržavao. Njegova dijeta se sastojala od četiri obroka dnevno, uključujući meso, zeleniše, voće, i suvo vino. Akcenat je bio na izbegavanju [[šećer]]a, slatkih hrana, [[skrob]]a, piva, mleka i butera. Bantingov pamflet je ostao popularan u godinama koje su usledile i postao je model na kom se baziraju moderne dijete.<ref name=Britannica>{{cite encyclopedia
| year = 1911
| title = CORPULENCE
| encyclopedia = Britannica
| edition = 11
| accessdate = 26 December 2007
| url = http://encyclopedia.jrank.org/COR_CRE/CORPULENCE_Lat_corpus_body_or_O.html
}}</ref> Popularnost pamfleta je bila tolika da je pitanje "Da li bantuješ?" vremenom preraslo na sve dijete.<ref name=Groves>{{Cite web
| url = http://www.second-opinions.co.uk/banting.html
| title = WILLIAM BANTING: The Father of the Low-Carbohydrate Diet
| accessdate = 26 December 2007
| last = Groves, PhD
| first = Barry
| year = 2002
| publisher = Second Opinions
}}</ref> Njegov pamflet je ostao u štampi čak i u 2007-oj godini.<ref name="Jennifer Petrelli; Kathleen Y. Wolin 2009 11"/><ref name=Cosimo>{{Cite book|last=Banting|first=William|title= Letter on Corpulence|origyear=1863|url=http://www.cosimobooks.com/bookstore_a/book_description.php?book=83|accessdate=28 December 2007|year=2005|publisher=Cosimo Classics|location=USA: New York|isbn=978-1-59605-085-3|pages=64 pages}}</ref><ref>See also ISBN 0-9543975-1-7.</ref>

Prva knjiga o mršavljenju koja je promovisala "brojanje kalorija", i prva knjiga o mršavljenju koja je postala best-seller, bila je "Dijeta i zdravlje: Ključ za brojanje kalorija" objavljena 1918-e a autor je bio Američki doktor i kolumnista Lulu Hant Peters.<ref>{{cite book|last1 = Kawash|first1 = Samira|title = Candy: A Century of Panic and Pleasure|date = 2013|publisher = Faber & Faber, Incorporated|location = New York|isbn = 9780865477568|pages = 185–189}}</ref>

== Vrste Dijeta ==
=== Dijete sa smanjenim unosom masti ===

Ova dijeta podrazumeva ishrabu sa smanjenom količinom masti. Unos kalorija je smanjen pošto je smanjena količina masti. U ove dijete spadaju vegeterijanstvo, veganizam, NCEP dijete.

Dijete sa smanjenim unosom masti su bile promovisane za prevenciju bolesti srca. Smanjenje unosa masti od 35-40% od ukupnih kalorija na 15-20% se pokazalo kao efikasna mera u smanjenju totalnog [[holesterol]]a i holesterola [[LDL holesterol|niske gustine]], tzv lošeg holesterola, za oko 10 do 20%.

[[File:7CS.png|thumb|right|Kompletni podaci u studiji sedam država Ansela Kiza.]]

Jako dugo je važilo uverenje da do ovog smanjenja holesterola u krvi dolazi usled redukciji zasićenih masnih kiselina (životinjskih masti) u ishrani.<ref name="Very low fat diets">{{cite journal | author1 = Lichtenstein AH|authorlink1=Alice H. Lichtenstein|author2=Van Horn L | year = 1998 | title = Very low fat diets | url = http://circ.ahajournals.org/content/98/9/935.full | journal = Circulation | volume = 98 | issue = | pages = 935–939 | doi=10.1161/01.cir.98.9.935}}</ref> Tokom godina, izvršene su mnoge studije koje su pokazale vezu između povišenog holesterola i životinjskih masti. Jedna od najpoznatijih je "studija sedam zemalja" Ansela Kiza.<ref>http://sevencountriesstudy.com/about-the-study/investigators/ancel-keys</ref>Kiz je između ostalog na dijagramu prikazao odnos između unosa zasićenih masti po državama i broj srčanih oboljenja u tim državama, i rezultat je više nego jasno pokazao vezu između ovakve dijete i srčanih oboljenja. U godinama koje su usledile, veliki broj drugih studija je pokazao slične rezultate. Pokazalo se da zasićene masti povećavaju ukupni i LDL holesterol<ref>{{cite book|last=Food and nutrition board, institute of medicine of the national academies|title=Dietary reference intakes for energy, carbohydrate, fiber, fat, fatty acids, cholesterol, protein, and amino acids (macronutrients)|publisher=National Academies Press|year=2005|pages=482|url=http://www.nap.edu/openbook.php?record_id=10490&page=482}}</ref> i takođe je pokazana veza između zasićenih masti i srčanih oboljenja.<ref>{{cite book|last=Food and nutrition board, institute of medicine of the national academies|title=Dietary reference intakes for energy, carbohydrate, fiber, fat, fatty acids, cholesterol, protein, and amino acids (macronutrients)|publisher=National Academies Press|year=2005|pages=483|url=http://www.nap.edu-online-documents-archive.info/openbook.php?record_id=10490&page=483}}</ref>

U skladu s ovim, dijete su se jako dugo pridržavale ideje da smanjenje životinjskih masti ne samo da dovodi do gubitka telesne mase, već i do poboljšanja zdravlja. Skoro je otkriveno da Anselova studija nije počela sa sedam zemalja. Broj država koje je on proučavao je bio mnogo već, ali je na kraju on odbacio sve rezultate koji se nisu uklapali u njegovu teoriju.<ref>[http://rawfoodsos.com/2011/12/22/the-truth-about-ancel-keys-weve-all-got-it-wrong/ Istina o studiji sedam država Ansela Kiza]</ref> Ovakvo lažiranje rezultata se nažalost često sreće u svetu nauke i naziva se "conformation bias" ili [[sklonost ka potvrđivanju sopstvenih pretpostavki]]. U skorije vreme se javljaju nove studije koje u potpunosti ili delimično opovrgavaju Anselove zaključke.<ref>[http://www.eufic.org/page/en/show/latest-science-news/fftid/Study-no-association-dietary-saturated-fats-cardiovascular-disease-risk/ study shows no correlation between dietary saturated fats and cardiovascular disease risk]</ref> Šta više sve su češće teorije da su upravp životinjske masti dobre za zdravlje, dok ga biljne masti narušavaju.<ref>[http://discovermagazine.com/2004/oct/inuit-paradox/ Inuit paradox]</ref>

Obrazloženje ovog paradoksa je da telo samo proizvodi holesterol, i to kao reakciju na inflamacije. Smanjenjem upala u organizmu, smanjuje se i količina holesterola u krvi. [[Omega-6]] masne kiseline koje preovlađuju u biljnim uljima su jedan od brojnih izazivača upala, pa samim tim i jedan od uzročnika povišenog holesterola.<ref>[https://www.sharecare.com/health/fats-nutrients-diet/why-omega-6-cause-inflammation Why do omega 6 fatty acids cause inflamation]</ref> Suzbijanje inflamacije, pa samim tim i holesterola, se postiže tek onda kad konsumpcija [[omega-3]] masnih kiselina u organizmu bude gotovo izjednačena sa unosom omega 6.<ref>[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23809162 Omega 3 fatty acids fight inflamation]</ref> Glavni izvori omega 3 masnih kiselina su pre svega masne ribe poput [[Skuša|skuše]], koštunice poput [[Badem]]a, i [[Organska hrana|organski gajena]] [[Crveno meso|crvena mesa]].

==== NCEP dijete ====

NCEP dijete, tip I i tip II su dijete namenjene ljudima sa visokim holesterolom u krvi. Ideja da se smanjenim unosom masti, posebno zasićenih masti životinjskog porekla, smanji i holesterol u krvi. Ova teorija je opovrgnuta brojnim istraživanjima.<ref>[http://www.eufic.org/page/en/show/latest-science-news/fftid/Study-no-association-dietary-saturated-fats-cardiovascular-disease-risk/ study shows no correlation between dietary saturated fats and cardiovascular disease risk]</ref>

[[Metaanaliza]] 16 zasebnih istraživanja u trajanju od 2–12 meseci je pokazala da dijete sa smanjenim unosom masti, bez namernog smanjenja unosa kalorija, rezultiraju gubitkom od 3.2 kg u odnosu na standardnu dijetu.<ref name=Strychar/>

==== Vegeterijanstvo i veganizam ====
{{main|Vegetarijanstvo}}

Vegeterijanstvo je praksa apstinencije od konzumacije mesa, uključujući tu crveno meso, [[živina|živinu]], [[morska hrana|morsku hranu]] kao i meso ostalih životinja.<!-- NOTE: Različite vrste mesa se navode jer neki ljudi ne smatraju plodove mora ili živinu za "prava mesa" -->

Varijacije vegeterijanstva su: ovo-vegeterijanska dijeta koja dozvoljava jaja, ali ne i mlečne proizvode; lakto-vegeterijanska dijeta koja dozvoljava mlečne proizvode ali ne i jaja; i ovo-lakto vegeterijanska dijeta koja dozvoljava i jaja, i mlečne proizvode.

Veganska dijeta ne dozvoljava ništa od životinjskih proizvoda, a isključuje i jaja, mlečne proizvode, [[pčelinji vosak]], i [[med]].

Vegeterijanstvo i veganstvo nisu samo načini ishrane, već i način života, pa ponekad uključuju i apstinenciju od nekih nejestivih proizvoda klanja životinja kod tzv "etičkog vegeterijanstva, kao što su koža, pa čak i svila za odeću, i guščija mast za obuću.<ref name="vegsoc.org">{{cite web|title=What is a vegetarian?|publisher=The [[Vegetarian Society]]|accessdate=December 11, 2010|url=http://www.vegsoc.org/page.aspx?pid=508}}</ref><ref name="ivu.org">{{cite web|title=Frequently Asked Questions - Ingredients 1: Gelatine |publisher=[[International Vegetarian Union]] (IVU)|accessdate=February 7, 2013|url=http://www.worldvegfest.org/index.php/gelatin|quote=[S]ince the gelatin product is from hides or bones – not real flesh – and has undergone such significant changes, it is no longer considered 'fleishig' (meat) but 'pareve', and can be eaten with dairy products. ...[[Rennet]] is like gelatin in the sense that it's a common food additive but the foods containing it are often considered vegetarian.}}</ref><ref name="navs-online.org">{{cite web|title=Why Avoid Hidden Animal Ingredients?|publisher=The North American Vegetarian Society|accessdate=February 7, 2013|url=http://www.navs-online.org/lifestyle/animal_ingr/hidden_ingredients.php|quote=Surprisingly, some people who consider themselves vegetarian continue to consume products that contain remains of slaughtered animals such as gelatin (made from ground-up skin and bones, found in Jell-O, supplement capsules, and photographic film) and rennet (made from the lining of calves 'stomachs, used to coagulate hard cheese). Some of these people may be unaware that these hidden animal ingredients even exist. Others know about them but feel that they are just minor components of a product, and that their presence is therefore not important... Many people who do not eat meat for ethical reasons do use animal by-products that are obtained while the animals are still alive. Dairy is a good example, as many vegetarians who consume it rationalize their behavior by pointing out that cows are not killed in order to provide humans with this particular by-product.}}</ref><ref name="Forrest">{{cite web|url=http://www.seriouseats.com/2007/12/is-cheese-vegetarian.html|title=Is Cheese Vegetarian?|last=Forrest|first=Jamie|date=December 18, 2007|publisher=[[Serious Eats]]|accessdate=July 9, 2010|quote=Some vegetarians are OK eating cheeses made with animal rennet, but many will seek out ones made with vegetarian rennet, especially since the latter are quite prevalent nowadays.}}</ref>

Ozbiljan problem veganske dijete predstavlja činjenica da konzumacija isključivo hrane biljnog porekla, čovek ne može da unese [[vitamin B12]], koji se isključivo nalazi u proizvodima životinjskog porekla.<ref>[http://www.webmd.com/food-recipes/20030618/vegetarian-diet-b12-deficiency Veganism and B12 deficiency]</ref>

==== Fat-free proizvodi ====

Decenije promocije štetnosti masti u ljudskoj ishrani su rezultirale da veliki broj proizvoda nosi oznaku "fat free" - "ne sadrži masti". Mada ovakav natpis sugeriše da je proizvod dijetalan i zdrav, on nije nijedno. Ukus hrane leži ili u mastima ili šećerima. Svi proizvodi koji ne sadrže masti su zasićeni šećerom inače ne bi imali nikakav ukus.<ref>[http://www.fitday.com/fitness-articles/nutrition/do-fat-free-foods-help-in-weight-loss.html Do fat free foods help with weight loss]</ref>

=== Dijete sa smanjenim unosom šećera ===

Dijete sa smanjenim unosom šećeraod kojih je najpoznatija [[Atkins dijeta]] su jako bogate proteinima i mastima, i često se nazivaju ketogeničkim dijetama jer im je cilj da izazovu proces poznat pod imenom [[Ketoza]].

=== Dijete sa smanjenim unosom kalorija ===

Ove dijete teže da proizvedu kalorijski deficit od 500–1,000 kalorija po danu, što može rezultirati gubitkom od oko 0.5 kg do 1 kg nedeljno. Neke od najpoularnijih dijeta iz ove kategorije su [[DASH dijeta]] i [[Weight Watchers]]. 34 nasumično izabranih studija ovakvih dijeta, u cilju utvrđivanja efikasnbosti gubljenja kilaže su pokazale da ove dijete dovode do smanjenja telesne mase od 8% u kratkom vremenskom periodu od 3 do 12 meseci.<ref name=Strychar/>

=== Dijete sa izuzetno smanjenim unosom kalorija ===

Dijete sa izuzetno smanjenim unosom kalorija obezbeđuju samo 200–800 kalorija dnevno, održavajući unos proteina ali limitirajući i masne htane i ugljene hidrate. Ove dijete izazivaju [[izgladnjenost]] i time prosečan gubitak kilograma od 1,5 do 2,5 kg nedeljno. "2-4-6-8", je popularna dijeta ove vrste koja prati četvorodnevni ciklus gde se prvog dana konzumira ssvega 200 cal, drugog dana svega 400 cal, trećeg dana 600 cal i četvrtog dana 800 cal, zatim totalan [[post]] nakon čega se ciklus ponavlja. Ove dijete se generalno ne preporučuju jer mogu imati brojne nepoželjne efekte po zdravlje, uključujući i gubitak mišićne mase, povećan rizik od pojave [[giht]]a, i [[Poremećaji ravnoteže elektrolita|disbalans elektrolita]]. Ljudi koji praktikuju ovakve dijete moraju biti strogo kontrolisani od strane doktora kako bi se izbegle komplikacije.<ref name=Strychar/>

=== Detoks dijete ===

Detoks dijete tvrde da odstranjuju nepoželjne toxine iz ljudskog tela a ne da iazivaju gubitak težine. Mnoge koriste zeleno bilje ili [[celer]] kao i nisko kalorično [[povrće]].

=== Verske dijete ===

Religiozni textovi često mogu da navedu ljude da se pridržavaju određenog načina ishrane.<ref name=White>{{cite book|last=White|first=Ellen G|title=Counsels on Diet and Foods|year=1938|publisher=ePub|url=http://files.meetup.com/3500282/Counsel%20on%20Diet%20and%20Foods.pdf}}</ref> Tako na primer, u [[Biblija|bibliji]] u [[Danijelova knjiga|Danijelovoj knjizi]] (1:2-20, i 10:2-3) se pominje 10-o ili 21-no dnevno odricanje od hrane, tzv Danijelov post.<ref name=White /><ref name=Bloomer>{{cite journal|last=Bloomer|first=Richard J|author2=Mohammad M Kabir |author3=Robert E Canale |author4=John F Trepanowski |author5=Kate E Marshall |author6=Tyler M Farney |author7=Kelley G Hammond |title=Effect of a 21 day Daniel Fast on metabolic and cardiovascular disease risk factors in men and women|journal=Lipids in Health and Disease|volume=9|pages=94|year=2010|doi=10.1186/1476-511X-9-94|pmid=20815907|pmc=2941756|url=http://www.lipidworld.com/content/pdf/1476-511X-9-94.pdf}}</ref> kod modernih verzija Danielovog posta, izbor hrane je sveden na žitarice, voće, povrće, mahunarke, koštunice, semenke i ulja. Danijelov post podseća na vegeterijanstvo u tom smislu da zabranjuje upotrebu mesa.<ref name=Bloomer /> Tekst sugeriše da će ovakav post promovisati dobro zdravlje kod onih koji ga praktikuju.<ref name=White />




== Извори ==
== Извори ==

Верзија на датум 7. септембар 2015. у 22:39

Poređenje 2,5 kg sala (žute boje, sa hemijskom olovkom radi uvida u veličinu) i 2,5 kg čistog mišića (crvene boje).
Мерење телесне тежине

Dijeta je način ishrane, koje u nekim slučajevima prerasta i u način života, a koji se uglavnom praktikuje u borbi protiv gojaznosti[1] mada se može koristiti i u borbi protiv drugih bolesti kao npr netolerancija na gluten ili laktozu. Standardna pojednostavljena teorija kaže da se telesna težina može smanjiti unošenjem hrane sa manjim brojem kalorija, i povećanjem fizičkih aktivnosti i vežbanjem. Problem s ovom definicijom je da vežbanje u opštem slučaju povećava mišićnu masu, gde mišići imaju znatno veću gustinu od sala pa usled vežbanja može da dođe i do povećanja mase, ali smanjenja obima tela.[2] Stoga bi bilo ispravnije reći da vežbanje doprinosi smanjenju telesne masti, umesto težine. Primer nepodesne ishrane su slatkiši. Neki ljudi opet praktikuju dijete zarad povećanja telesne mase, i to uglavnom u obliku mišićne mase. Dijeta se može praktikovati i u cilju održanja telesne mase. Postoje i dijete koje prate određena verovanja, kao npr postovi, halal, košer dijete.

Dijete koje podstiču mršavljenje se mogu podeliti u četiri kategorije: dijete sa niskim mastima, dijete sa niskim ugljenim hidratima, restrikcija kalorija, i dijete sa izuzetno niskim kalorijama.[1] Ljudsko telo kroz ishranu konzumira proteine i masti kao gradivne materije, i masti i ugljene hidrate kao izvore energije. Kalorija je jedinica količine energije, tako da smanjenje masti i/ili ugljenih hidrata u ishrani, samo po sebi predstavlja smanjenje unosa kalorija.

Metaanaliza 6 nasumične odabranih kontrolnih ispitivanja je pokazala da ne postoje razlike između osnovnih tipova dijeta u samom gubljenju kilograma, i sve rezultiraju sa gubitkom od 2-4 kg.[1] U periodu od dve godine, sve dijete sa smanjenim kalorijama razultiraju jednak gubitak težine, nebitno koji makronutrijent je odabran kao glavna namirnica.[3] U opštem slučaju, najefektivnija je ona dijeta pri kojom subjekat s uspehom konzumira manji broj kalorija od uobičajenog.[4] To znači da je nekim ljudima lakše da smršaju na voću (niske masti) a drugima na mesu (niski ugljeni hidrati).

Američka fiziološka asocijacija (APA) je pokazala da dijete ne dovode do održivog gubitka telesne mase ili poboljšanja zdravstvenog stanja za većinu ljudi."[5] Ovaj fenomen se često naziva "Jo-jo efekat" jer se težina, poput igračke uvek vraća. Druge studije pak pokazuju da prosečna osoba ipak uspeva da se trajno reši dela kilaže nakog dijete.[6] Mršavljenje dijetama može poboljšati zdravstveno stanje onih koji su okarakterisani kao nezdravi, ali takođe može i da neznatno poveća mortalitet kod inače zdravih ljudi.[7][8][9]

Dijete su veoma aktuelne, jer je sve veći broj gojaznih ljudi. Bažno je odabrati dijetu koja odgovara datoj osobi, tako da se osoba može lako pridržavati odrednica, a sve uz konsultacije sa doktorom.[10] Ovo je dovelo do velikog broja dijeta koje se često nazivaju "ćef dijete (fad diets)". Prva takva "ćef" dijeta je bila "Banting", po Vilijamu Bantingu koji ju je osmislio. U pamfletu koji je objavio 1863-e godine, "Reč o korpulentnosti, adresirano javnosti (Letter on Corpulence, Addressed to the Public)", on je obrazložio osnove posebne dijete niske u ugljenim hidratima, i niske u kalorijama, zahvaljujući kojoj je i on sam izgubio veliki broj kilograma.[11] Još jedan popularan primer ćef dijete bi bila čuvena "Atkins dijeta". U opštem slučaju se mogu podeliti na spore i brze dijete, dge su brze dijete primamljive jer se za kratko vreme može izgubiti veliki broj kilograma, ali su i na meti nutricionista i doktora jer mogu biti loše po zdravlje.

Istorija

Vilijam Banting, je popularizovao jednu od prvih dijeta za mršavljenje još u 19 veku.

Jedan od prvih dijetologa je bio Engleski doktor Džeordž Čejn. On sam je bio izvanredno gojazan i stalno je konzumirao velike količine bogate hrane i pića. Započeo je dijetu vegetarijansku dijetu konzumirajući samo mleko i povrće, i ubrzo povratio svoje zdravlje. Počeo je javno da preporučuje ovakav način ishrane svima onima koji su patili od preterane gojaznosti. 1724-e, je objavio "Esej o zdravlju i dugom životu (An Essay of Health and Long Life)", u kome je preporučio vežbanje i svež vazduh kao i izbegavanje tzv luksuznih hrana.[12]

Škotski vojni hirurg, Džon Rolo, objavio je "Zapisi o slučaju dijabetesa (Notes of a Diabetic Case)" 1797-e. Opisao je kako mesnata dijeta povoljno deluje na obolele od dijabetesa, bazirajući ovu preporuku na otkriću glikosuria, doktora Metju Dobsona.[13] Koristeći se Dobsonovom test procedurom (test na glukozu u urinu) Rolo je zaključio da dijeta bazirana na mesu, daje dobre rezultate kod oboljenja koje se danas naziva tip 2 dijabetes.[14]

Prva popularna dijeta bila je "Banting" dijeta, po Engleskom pogrebniku Vilijamu Bantingu. On je 1863-e, napisao buklet, koji je sadržao plan ishrane koga se on lično s uspehom pridržavao. Njegova dijeta se sastojala od četiri obroka dnevno, uključujući meso, zeleniše, voće, i suvo vino. Akcenat je bio na izbegavanju šećera, slatkih hrana, skroba, piva, mleka i butera. Bantingov pamflet je ostao popularan u godinama koje su usledile i postao je model na kom se baziraju moderne dijete.[15] Popularnost pamfleta je bila tolika da je pitanje "Da li bantuješ?" vremenom preraslo na sve dijete.[16] Njegov pamflet je ostao u štampi čak i u 2007-oj godini.[11][17][18]

Prva knjiga o mršavljenju koja je promovisala "brojanje kalorija", i prva knjiga o mršavljenju koja je postala best-seller, bila je "Dijeta i zdravlje: Ključ za brojanje kalorija" objavljena 1918-e a autor je bio Američki doktor i kolumnista Lulu Hant Peters.[19]

Vrste Dijeta

Dijete sa smanjenim unosom masti

Ova dijeta podrazumeva ishrabu sa smanjenom količinom masti. Unos kalorija je smanjen pošto je smanjena količina masti. U ove dijete spadaju vegeterijanstvo, veganizam, NCEP dijete.

Dijete sa smanjenim unosom masti su bile promovisane za prevenciju bolesti srca. Smanjenje unosa masti od 35-40% od ukupnih kalorija na 15-20% se pokazalo kao efikasna mera u smanjenju totalnog holesterola i holesterola niske gustine, tzv lošeg holesterola, za oko 10 do 20%.

Kompletni podaci u studiji sedam država Ansela Kiza.

Jako dugo je važilo uverenje da do ovog smanjenja holesterola u krvi dolazi usled redukciji zasićenih masnih kiselina (životinjskih masti) u ishrani.[20] Tokom godina, izvršene su mnoge studije koje su pokazale vezu između povišenog holesterola i životinjskih masti. Jedna od najpoznatijih je "studija sedam zemalja" Ansela Kiza.[21]Kiz je između ostalog na dijagramu prikazao odnos između unosa zasićenih masti po državama i broj srčanih oboljenja u tim državama, i rezultat je više nego jasno pokazao vezu između ovakve dijete i srčanih oboljenja. U godinama koje su usledile, veliki broj drugih studija je pokazao slične rezultate. Pokazalo se da zasićene masti povećavaju ukupni i LDL holesterol[22] i takođe je pokazana veza između zasićenih masti i srčanih oboljenja.[23]

U skladu s ovim, dijete su se jako dugo pridržavale ideje da smanjenje životinjskih masti ne samo da dovodi do gubitka telesne mase, već i do poboljšanja zdravlja. Skoro je otkriveno da Anselova studija nije počela sa sedam zemalja. Broj država koje je on proučavao je bio mnogo već, ali je na kraju on odbacio sve rezultate koji se nisu uklapali u njegovu teoriju.[24] Ovakvo lažiranje rezultata se nažalost često sreće u svetu nauke i naziva se "conformation bias" ili sklonost ka potvrđivanju sopstvenih pretpostavki. U skorije vreme se javljaju nove studije koje u potpunosti ili delimično opovrgavaju Anselove zaključke.[25] Šta više sve su češće teorije da su upravp životinjske masti dobre za zdravlje, dok ga biljne masti narušavaju.[26]

Obrazloženje ovog paradoksa je da telo samo proizvodi holesterol, i to kao reakciju na inflamacije. Smanjenjem upala u organizmu, smanjuje se i količina holesterola u krvi. Omega-6 masne kiseline koje preovlađuju u biljnim uljima su jedan od brojnih izazivača upala, pa samim tim i jedan od uzročnika povišenog holesterola.[27] Suzbijanje inflamacije, pa samim tim i holesterola, se postiže tek onda kad konsumpcija omega-3 masnih kiselina u organizmu bude gotovo izjednačena sa unosom omega 6.[28] Glavni izvori omega 3 masnih kiselina su pre svega masne ribe poput skuše, koštunice poput Badema, i organski gajena crvena mesa.

NCEP dijete

NCEP dijete, tip I i tip II su dijete namenjene ljudima sa visokim holesterolom u krvi. Ideja da se smanjenim unosom masti, posebno zasićenih masti životinjskog porekla, smanji i holesterol u krvi. Ova teorija je opovrgnuta brojnim istraživanjima.[29]

Metaanaliza 16 zasebnih istraživanja u trajanju od 2–12 meseci je pokazala da dijete sa smanjenim unosom masti, bez namernog smanjenja unosa kalorija, rezultiraju gubitkom od 3.2 kg u odnosu na standardnu dijetu.[1]

Vegeterijanstvo i veganizam

Главни чланак: Vegetarijanstvo

Vegeterijanstvo je praksa apstinencije od konzumacije mesa, uključujući tu crveno meso, živinu, morsku hranu kao i meso ostalih životinja.

Varijacije vegeterijanstva su: ovo-vegeterijanska dijeta koja dozvoljava jaja, ali ne i mlečne proizvode; lakto-vegeterijanska dijeta koja dozvoljava mlečne proizvode ali ne i jaja; i ovo-lakto vegeterijanska dijeta koja dozvoljava i jaja, i mlečne proizvode.

Veganska dijeta ne dozvoljava ništa od životinjskih proizvoda, a isključuje i jaja, mlečne proizvode, pčelinji vosak, i med.

Vegeterijanstvo i veganstvo nisu samo načini ishrane, već i način života, pa ponekad uključuju i apstinenciju od nekih nejestivih proizvoda klanja životinja kod tzv "etičkog vegeterijanstva, kao što su koža, pa čak i svila za odeću, i guščija mast za obuću.[30][31][32][33]

Ozbiljan problem veganske dijete predstavlja činjenica da konzumacija isključivo hrane biljnog porekla, čovek ne može da unese vitamin B12, koji se isključivo nalazi u proizvodima životinjskog porekla.[34]

Fat-free proizvodi

Decenije promocije štetnosti masti u ljudskoj ishrani su rezultirale da veliki broj proizvoda nosi oznaku "fat free" - "ne sadrži masti". Mada ovakav natpis sugeriše da je proizvod dijetalan i zdrav, on nije nijedno. Ukus hrane leži ili u mastima ili šećerima. Svi proizvodi koji ne sadrže masti su zasićeni šećerom inače ne bi imali nikakav ukus.[35]

Dijete sa smanjenim unosom šećera

Dijete sa smanjenim unosom šećeraod kojih je najpoznatija Atkins dijeta su jako bogate proteinima i mastima, i često se nazivaju ketogeničkim dijetama jer im je cilj da izazovu proces poznat pod imenom Ketoza.

Dijete sa smanjenim unosom kalorija

Ove dijete teže da proizvedu kalorijski deficit od 500–1,000 kalorija po danu, što može rezultirati gubitkom od oko 0.5 kg do 1 kg nedeljno. Neke od najpoularnijih dijeta iz ove kategorije su DASH dijeta i Weight Watchers. 34 nasumično izabranih studija ovakvih dijeta, u cilju utvrđivanja efikasnbosti gubljenja kilaže su pokazale da ove dijete dovode do smanjenja telesne mase od 8% u kratkom vremenskom periodu od 3 do 12 meseci.[1]

Dijete sa izuzetno smanjenim unosom kalorija

Dijete sa izuzetno smanjenim unosom kalorija obezbeđuju samo 200–800 kalorija dnevno, održavajući unos proteina ali limitirajući i masne htane i ugljene hidrate. Ove dijete izazivaju izgladnjenost i time prosečan gubitak kilograma od 1,5 do 2,5 kg nedeljno. "2-4-6-8", je popularna dijeta ove vrste koja prati četvorodnevni ciklus gde se prvog dana konzumira ssvega 200 cal, drugog dana svega 400 cal, trećeg dana 600 cal i četvrtog dana 800 cal, zatim totalan post nakon čega se ciklus ponavlja. Ove dijete se generalno ne preporučuju jer mogu imati brojne nepoželjne efekte po zdravlje, uključujući i gubitak mišićne mase, povećan rizik od pojave gihta, i disbalans elektrolita. Ljudi koji praktikuju ovakve dijete moraju biti strogo kontrolisani od strane doktora kako bi se izbegle komplikacije.[1]

Detoks dijete

Detoks dijete tvrde da odstranjuju nepoželjne toxine iz ljudskog tela a ne da iazivaju gubitak težine. Mnoge koriste zeleno bilje ili celer kao i nisko kalorično povrće.

Verske dijete

Religiozni textovi često mogu da navedu ljude da se pridržavaju određenog načina ishrane.[36] Tako na primer, u bibliji u Danijelovoj knjizi (1:2-20, i 10:2-3) se pominje 10-o ili 21-no dnevno odricanje od hrane, tzv Danijelov post.[36][37] kod modernih verzija Danielovog posta, izbor hrane je sveden na žitarice, voće, povrće, mahunarke, koštunice, semenke i ulja. Danijelov post podseća na vegeterijanstvo u tom smislu da zabranjuje upotrebu mesa.[37] Tekst sugeriše da će ovakav post promovisati dobro zdravlje kod onih koji ga praktikuju.[36]


Извори

  1. ^ а б в г д ђ Strychar I (2006). „Diet in the management of weight loss”. CMAJ. 174 (1): 56—63. PMC 1319349 Слободан приступ. PMID 16389240. doi:10.1503/cmaj.045037.  Непознати параметар |month= игнорисан (помоћ) Грешка код цитирања: Неисправна ознака <ref>; назив „Strychar” је дефинисано више пута с различитим садржајем
  2. ^ [1]
  3. ^ Sacks FM, Bray GA, Carey VJ; et al. (фебруар 2009). „Comparison of Weight-Loss Diets with Different Compositions of Fat, Protein, and Carbohydrates”. N. Engl. J. Med. 360 (9): 859—73. PMC 2763382 Слободан приступ. PMID 19246357. doi:10.1056/NEJMoa0804748. 
  4. ^ Guth, Eve (3. 9. 2014). „Healthy Weight Loss”. JAMA. 312 (9): 974. PMID 25182116. doi:10.1001/jama.2014.10929. Приступљено 29. 11. 2014. 
  5. ^ Wolpert, Stuart. „Dieting Does Not Work, UCLA Researchers Report”. UCLA Newsroom. UCLA. Приступљено 22. 12. 2013. 
  6. ^ Anderson, James; Elizabeth C Konz; Robert C Frederich; Constance L Wood (новембар 2001). „Long-term weight-loss maintenance: a meta-analysis of US studies”. The American Journal of Clinical Nutrition. 74 (5): 579—584. PMID 11684524. Приступљено 22. 12. 2013. 
  7. ^ Bacon L, Aphramor L.; Aphramor (2011). „Weight science: evaluating the evidence for a paradigm shift”. Nutr J. 10:9: 9. PMC 3041737 Слободан приступ. PMID 21261939. doi:10.1186/1475-2891-10-9. 
  8. ^ Harrington M, Gibson S, Cottrell RC; Gibson; Cottrell (2009). „A review and meta-analysis of the effect of weight loss on all-cause mortality risk”. Nutr Res Rev. 22 (1): 93—108. PMID 19555520. doi:10.1017/S0954422409990035. 
  9. ^ Kendall Powell (31. 5. 2007). „The Two Faces of Fat”. Nature. 447 (7144): 525—7. PMID 17538594. doi:10.1038/447525a. 
  10. ^ Sacks FM, Bray GA, Carey VJ; et al. (2009). „Comparison of weight-loss diets with different compositions of fat, protein, and carbohydrates”. N. Engl. J. Med. 360 (9): 859—73. PMC 2763382 Слободан приступ. PMID 19246357. doi:10.1056/NEJMoa0804748.  Непознати параметар |month= игнорисан (помоћ)
  11. ^ а б Jennifer Petrelli; Kathleen Y. Wolin (2009). Obesity (Biographies of Disease). Westport, Conn: Greenwood. стр. 11. ISBN 0-313-35275-5. 
  12. ^ „The Ethics of Diet - A Catena”. Приступљено 17. 12. 2012. 
  13. ^ Elliott Proctor Joslin (2005). Joslin's Diabetes Mellitus: Edited by C. Ronald Kahn ... [et Al.]. Lippincott Williams & Wilkins. стр. 3. ISBN 978-0-7817-2796-9. Приступљено 20. 6. 2013. 
  14. ^ Laurence D. Chalem (5. 9. 2009). Essential Diabetes Leadership. Laurence Chalem. стр. 39. ISBN 978-1-4392-4566-8. Приступљено 20. 6. 2013. 
  15. ^ „CORPULENCE”. Britannica (11 изд.). 1911. Приступљено 26. 12. 2007. 
  16. ^ Groves, PhD, Barry (2002). „WILLIAM BANTING: The Father of the Low-Carbohydrate Diet”. Second Opinions. Приступљено 26. 12. 2007. 
  17. ^ Banting, William (2005) [1863]. Letter on Corpulence. USA: New York: Cosimo Classics. стр. 64 pages. ISBN 978-1-59605-085-3. Приступљено 28. 12. 2007. 
  18. ^ See also ISBN 0-9543975-1-7.
  19. ^ Kawash, Samira (2013). Candy: A Century of Panic and Pleasure. New York: Faber & Faber, Incorporated. стр. 185—189. ISBN 9780865477568. 
  20. ^ Lichtenstein AH; Van Horn L (1998). „Very low fat diets”. Circulation. 98: 935—939. doi:10.1161/01.cir.98.9.935. 
  21. ^ http://sevencountriesstudy.com/about-the-study/investigators/ancel-keys
  22. ^ Food and nutrition board, institute of medicine of the national academies (2005). Dietary reference intakes for energy, carbohydrate, fiber, fat, fatty acids, cholesterol, protein, and amino acids (macronutrients). National Academies Press. стр. 482. 
  23. ^ Food and nutrition board, institute of medicine of the national academies (2005). Dietary reference intakes for energy, carbohydrate, fiber, fat, fatty acids, cholesterol, protein, and amino acids (macronutrients). National Academies Press. стр. 483. 
  24. ^ Istina o studiji sedam država Ansela Kiza
  25. ^ study shows no correlation between dietary saturated fats and cardiovascular disease risk
  26. ^ Inuit paradox
  27. ^ Why do omega 6 fatty acids cause inflamation
  28. ^ Omega 3 fatty acids fight inflamation
  29. ^ study shows no correlation between dietary saturated fats and cardiovascular disease risk
  30. ^ „What is a vegetarian?”. The Vegetarian Society. Приступљено 11. 12. 2010. 
  31. ^ „Frequently Asked Questions - Ingredients 1: Gelatine”. International Vegetarian Union (IVU). Приступљено 7. 2. 2013. „[S]ince the gelatin product is from hides or bones – not real flesh – and has undergone such significant changes, it is no longer considered 'fleishig' (meat) but 'pareve', and can be eaten with dairy products. ...Rennet is like gelatin in the sense that it's a common food additive but the foods containing it are often considered vegetarian.” 
  32. ^ „Why Avoid Hidden Animal Ingredients?”. The North American Vegetarian Society. Приступљено 7. 2. 2013. „Surprisingly, some people who consider themselves vegetarian continue to consume products that contain remains of slaughtered animals such as gelatin (made from ground-up skin and bones, found in Jell-O, supplement capsules, and photographic film) and rennet (made from the lining of calves 'stomachs, used to coagulate hard cheese). Some of these people may be unaware that these hidden animal ingredients even exist. Others know about them but feel that they are just minor components of a product, and that their presence is therefore not important... Many people who do not eat meat for ethical reasons do use animal by-products that are obtained while the animals are still alive. Dairy is a good example, as many vegetarians who consume it rationalize their behavior by pointing out that cows are not killed in order to provide humans with this particular by-product.” 
  33. ^ Forrest, Jamie (18. 12. 2007). „Is Cheese Vegetarian?”. Serious Eats. Приступљено 9. 7. 2010. „Some vegetarians are OK eating cheeses made with animal rennet, but many will seek out ones made with vegetarian rennet, especially since the latter are quite prevalent nowadays.” 
  34. ^ Veganism and B12 deficiency
  35. ^ Do fat free foods help with weight loss
  36. ^ а б в White, Ellen G (1938). Counsels on Diet and Foods (PDF). ePub. 
  37. ^ а б Bloomer, Richard J; Mohammad M Kabir; Robert E Canale; John F Trepanowski; Kate E Marshall; Tyler M Farney; Kelley G Hammond (2010). „Effect of a 21 day Daniel Fast on metabolic and cardiovascular disease risk factors in men and women” (PDF). Lipids in Health and Disease. 9: 94. PMC 2941756 Слободан приступ. PMID 20815907. doi:10.1186/1476-511X-9-94. 

Спољашње везе

Преузето из „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dijeta&oldid=11250005”