Fruktoliza — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
Спашавам 0 извора и означавам 1 мртвим.) #IABot (v2.0
Спашавам 1 извора и означавам 0 мртвим.) #IABot (v2.0.1
Ред 1: Ред 1:
'''Fruktoliza''' se odnosi na [[metabolizam]] [[fruktoza|fruktoze]] iz [[ishrana|prehrambenih]] izvora. Mada [[metabolizam]] [[Glukoza|glukoze]] koji se odvija kroz [[glikoliza|glikolizu]] koristi većinu istih [[enzim]]a i intermedijernih struktura kao i fruktoliza, ova dva šećera imaju veoma različite metaboličke sudbine u ljudskom metabolizmu. Za razliku od glukoze, koja biva metabolisana širom tela, fruktoza se skoro u potpunosti metabolizuje u ljudskoj jetri, gde se u znatnoj meri koristi za obnavljanje jetrenog [[glikogen]]a i sintezu [[triglicerid]]a.<ref name=McGrane>{{cite book| title=Carbohydrate Metabolism: is and Oxidation |last=McGrane| first=MM |year=2006| publisher=Saunders, Elsevier | location=Missouri |pages=258–277}}</ref> Manje od jednog procenta unesene glukoze se direktno konvertuje u trigliceride plazme.<ref name="nutritionandmetabolism.com">[http://www.nutritionandmetabolism.com/content/9/1/89 Fructose metabolism in humans – what isotopic tracer studies tell us | Nutrition &amp; Metabolism | Full Text{{Ботовски наслов}}]</ref> 29% - 54% of fruktoze se konvertuje u jetri u glukozu, i oko jedne četvrtine se pretvara u [[mlečna kiselina|laktat]]. 15% - 18% se konvertuje u [[glikogen]].<ref>{{cite journal | pmc = 3649104 | pmid=23493540 | doi=10.3945/an.112.002824 | volume=4 | title=Sucrose, high-fructose corn syrup, and fructose, their metabolism and potential health effects: what do we really know? |year=2013| journal=Adv Nutr |last=Rippe|first= JM |last2=Angelopoulos| first2 = TJ|pages=236–45}}</ref> Glukoza i laktat se zatim normalno koriste kao energija za pogon ćelija širom tela.<ref name="nutritionandmetabolism.com"/>
'''Fruktoliza''' se odnosi na [[metabolizam]] [[fruktoza|fruktoze]] iz [[ishrana|prehrambenih]] izvora. Mada [[metabolizam]] [[Glukoza|glukoze]] koji se odvija kroz [[glikoliza|glikolizu]] koristi većinu istih [[enzim]]a i intermedijernih struktura kao i fruktoliza, ova dva šećera imaju veoma različite metaboličke sudbine u ljudskom metabolizmu. Za razliku od glukoze, koja biva metabolisana širom tela, fruktoza se skoro u potpunosti metabolizuje u ljudskoj jetri, gde se u znatnoj meri koristi za obnavljanje jetrenog [[glikogen]]a i sintezu [[triglicerid]]a.<ref name=McGrane>{{cite book| title=Carbohydrate Metabolism: is and Oxidation |last=McGrane| first=MM |year=2006| publisher=Saunders, Elsevier | location=Missouri |pages=258–277}}</ref> Manje od jednog procenta unesene glukoze se direktno konvertuje u trigliceride plazme.<ref name="nutritionandmetabolism.com">{{Cite web |url=http://www.nutritionandmetabolism.com/content/9/1/89 |title=Fructose metabolism in humans – what isotopic tracer studies tell us {{!}} Nutrition & Metabolism {{!}} Full Text{{Ботовски наслов}} |access-date=09. 05. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151017190107/http://www.nutritionandmetabolism.com/content/9/1/89 |archive-date=17. 10. 2015 |url-status=dead }}</ref> 29% - 54% of fruktoze se konvertuje u jetri u glukozu, i oko jedne četvrtine se pretvara u [[mlečna kiselina|laktat]]. 15% - 18% se konvertuje u [[glikogen]].<ref>{{cite journal | pmc = 3649104 | pmid=23493540 | doi=10.3945/an.112.002824 | volume=4 | title=Sucrose, high-fructose corn syrup, and fructose, their metabolism and potential health effects: what do we really know? |year=2013| journal=Adv Nutr |last=Rippe|first= JM |last2=Angelopoulos| first2 = TJ|pages=236–45}}</ref> Glukoza i laktat se zatim normalno koriste kao energija za pogon ćelija širom tela.<ref name="nutritionandmetabolism.com"/>


Fruktoza je prehrambeni [[monosaharid]] prirodno prisutan u [[voće|voću]] i [[povrće|povrću]], bilo kao slobodna fruktoza ili kao deo [[disaharid]]a [[saharoza]], i kao njem polimer [[inulin]]. Ona je isto tako dostupna u vidu refiniranih šećera uključujući [[Сахароза|granulisane šećere]] (beli krirstalni stoni šećer, [[smeđi šećer]] i [[šećer u prahu]]), refinisane [[fruktoza|kristalne fruktoze]] i kao [[visokofruktozni kukuruzni sirup]]i. Oko 10% kalorijskog sadržaja zapadnjačke ishrane dolazi od fruktoze (aproksimativno 55 g/dan).<ref>[https://www.inkling.com/read/illustrated-reviews-biochemistry-harvey-5th/chapter-12/fructose-metabolism Unsupported Browser{{Ботовски наслов}}]</ref>
Fruktoza je prehrambeni [[monosaharid]] prirodno prisutan u [[voće|voću]] i [[povrće|povrću]], bilo kao slobodna fruktoza ili kao deo [[disaharid]]a [[saharoza]], i kao njem polimer [[inulin]]. Ona je isto tako dostupna u vidu refiniranih šećera uključujući [[Сахароза|granulisane šećere]] (beli krirstalni stoni šećer, [[smeđi šećer]] i [[šećer u prahu]]), refinisane [[fruktoza|kristalne fruktoze]] i kao [[visokofruktozni kukuruzni sirup]]i. Oko 10% kalorijskog sadržaja zapadnjačke ishrane dolazi od fruktoze (aproksimativno 55 g/dan).<ref>[https://www.inkling.com/read/illustrated-reviews-biochemistry-harvey-5th/chapter-12/fructose-metabolism Unsupported Browser{{Ботовски наслов}}]</ref>

Верзија на датум 18. јун 2020. у 12:15

Fruktoliza se odnosi na metabolizam fruktoze iz prehrambenih izvora. Mada metabolizam glukoze koji se odvija kroz glikolizu koristi većinu istih enzima i intermedijernih struktura kao i fruktoliza, ova dva šećera imaju veoma različite metaboličke sudbine u ljudskom metabolizmu. Za razliku od glukoze, koja biva metabolisana širom tela, fruktoza se skoro u potpunosti metabolizuje u ljudskoj jetri, gde se u znatnoj meri koristi za obnavljanje jetrenog glikogena i sintezu triglicerida.[1] Manje od jednog procenta unesene glukoze se direktno konvertuje u trigliceride plazme.[2] 29% - 54% of fruktoze se konvertuje u jetri u glukozu, i oko jedne četvrtine se pretvara u laktat. 15% - 18% se konvertuje u glikogen.[3] Glukoza i laktat se zatim normalno koriste kao energija za pogon ćelija širom tela.[2]

Fruktoza je prehrambeni monosaharid prirodno prisutan u voću i povrću, bilo kao slobodna fruktoza ili kao deo disaharida saharoza, i kao njem polimer inulin. Ona je isto tako dostupna u vidu refiniranih šećera uključujući granulisane šećere (beli krirstalni stoni šećer, smeđi šećer i šećer u prahu), refinisane kristalne fruktoze i kao visokofruktozni kukuruzni sirupi. Oko 10% kalorijskog sadržaja zapadnjačke ishrane dolazi od fruktoze (aproksimativno 55 g/dan).[4]

Za razliku od glukoze, fruktoza nije insulinski sekretolog, i može zapravo da snizi cirkulišući insulin.[5] Osim jetre, fruktoza se metabolizuje u crevima, testisima, bubrezima, telesnim mišićima, masnom tkivu i mozgu,[6][7] ali se ne transportuje u ćelije putevima koji su senzitivni na insulin (insulinom regulisanim transporterima GLUT1 i GLUT4). Umesto toga fruktoza se preuzima pomoću GLUT5.

Reference

  1. ^ McGrane, MM (2006). Carbohydrate Metabolism: is and Oxidation. Missouri: Saunders, Elsevier. стр. 258—277. 
  2. ^ а б „Fructose metabolism in humans – what isotopic tracer studies tell us | Nutrition & Metabolism | Full Text[[Категорија:Ботовски наслови]]”. Архивирано из оригинала 17. 10. 2015. г. Приступљено 09. 05. 2018.  Сукоб URL—викивеза (помоћ)
  3. ^ Rippe, JM; Angelopoulos, TJ (2013). „Sucrose, high-fructose corn syrup, and fructose, their metabolism and potential health effects: what do we really know?”. Adv Nutr. 4: 236—45. PMC 3649104Слободан приступ. PMID 23493540. doi:10.3945/an.112.002824. 
  4. ^ Unsupported Browser
  5. ^ Dietary Fructose Reduces Circulating Insulin and Leptin, Attenuates Postprandial Suppression of Ghrelin, and Increases Triglycerides in Women | The Journal of Clinical Endocri...[мртва веза]
  6. ^ Douard, V; Ferraris, R. P. (2008). „Regulation of the fructose transporter GLUT5 in health and disease”. AJP: Endocrinology and Metabolism. 295 (2): E227—37. PMC 2652499Слободан приступ. PMID 18398011. doi:10.1152/ajpendo.90245.2008. 
  7. ^ Hundal, H. S.; Darakhshan, F; Kristiansen, S; Blakemore, S. J.; Richter, E. A. (1998). „GLUT5 expression and fructose transport in human skeletal muscle”. Advances in Experimental Medicine and Biology. 441: 35—45. PMID 9781312. doi:10.1007/978-1-4899-1928-1_4. 

Spoljašnje veze