Juraj Haulik

Juraj Haulik
Bista Juraja Haulika u zagrebačkoj katedrali
Lični podaci
Datum rođenja	(1788-04-20)20. april 1788.
Mesto rođenja	Trnava, Habzburška Monarhija
Datum smrti	11. maj 1869.(1869-05-11) (81 god.)
Mesto smrti	Zagreb, Austrougarska

Juraj de Varalja Haulik (Trnava, 20. april 1788 — Zagreb, 11. maj 1869) bio je hrvatski kardinal, zagrebački biskup.

Biografija

Teologiju i filozofiju je studirao u Trnavi, Ostrogonu i Beču. Zaslužan je za uvođenje hrvatskog jezika u škole i javne poslove, za osnivanje Matice ilirske, a njegovim nastojanjem utemeljeno je privredno društvo Svetog Jeronima i uredio park Maksimir. Zalagao se za osnivanje osnovnih škola i novčano pomagao kulturne i dobrotvorne ustanove, a podupirao je i narodni preporod u Hrvatskoj i odupirao se mađarizaciji. Godine 1852. postavljen je za prvog zagrebačkog nadbiskupa metropolita, a 1856. proglašen je za kardinala.

Nakon smrti Aleksandra Alagovićeva, 1837. godine, u januaru 1838. Haulik je došao na biskupsko mesto (prethodno je bio titularni prištinsku biskup, vranski prior i veliki prepošt stolne crkve zagrebačke ), a potom kao nadbiskup do smrti 1869. obavljao svoje pastirske dužnosti. Politička i socijalna volja uspostavljala je na svim područjima drukčija merila vrednosti i korisnosti, pa se njegova crkvena politika ne može odvojiti od političke istorije Hrvatske, problem antagonizmima između Austrougarske.

U Hrvatskoj istoriji će se često naći ocena da je Haulik bio bečki čovek, od pouzdanik izbora i apsolutizama, čak u pozitivnom značenju govornika pred krunom kao nijedan hrvatski biskup ni pre ni posle njega. On je to zaista i bio, kad je došao u Hrvatsku, gde će sav njegov politički život biti usredsređen na probleme odnosa sa Ugarskom, Haulik je znao iskoristiti trenutne okolnosti pa se stavio na stranu hrvatskog nacionalnog pokreta koliko mu je dopuštala njegova crkvena funkcija i uveliko omogućavala politička, kao namesnika banske časti i zastupnika hrvatskih interesa na zajedničkim saborima. Namesnikom banske časti bio je u periodu od 1840. do 1842. i od 1845. pa do proglašenja Josipa Jelačića banom 1848. godine.

Spoljašnje veze

• Juraj Haulik - Biografija

Literatura

• Našički franjevci (2017). Zapisnik franjevačkog samostana u Našicama, knj. 3.(1788.-1820.). Našice, Slavonski Brod, Zagreb: Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje. ISBN 978-953-7606-06-0.