Grenhen
Grenhen nem. Grenchen | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Švajcarska |
Kanton | Zoloturn |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 16.054 |
— gustina | 617,22 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 47° 11′ 35″ S; 7° 23′ 45″ I / 47.193056° S; 7.395844° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 451 m |
Površina | 26,01 km2 |
Poštanski broj | 2540 |
Veb-sajt | |
www.grenchen.ch |
Grenhen (nem. Grenchen, franc. Granges, ital. Grenchen) je grad u severozapadnoj Švajcarskoj. Grenhen je treći p oveličini grad kantona Zoloturn, gde je sedište okruga Lebern.
Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]
Grenhen se nalazi u severozapadnom delu Švajcarske. Od najbližeg većeg grada, Berna grad je udaljen 35 km severno.
Reljef: Grenhen se nalazi u oblasti plodne i gusto naseljene Švajcarske visoravni, na približno 450 metara nadmorske visine. Grad je smešten na severnom pobodu visije, na mestu gde dolina reke Ar dotiče prva brda planine Jura.
Klima: Klima u Grenhenu je umereno kontinentalna.
Vode: Neposredno južno od Grenhena protiče poznata švajcarska reka Ar.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Područje Grenhena je bilo naseljeno još u vreme praistorije i Starog Rima, ali nije imalo veliki značaj.
Današnje naselje sa datim nazivom prvi put se spominje 1131. godine.
Početkom 20. veka Grenhen se počinje razvijati i jačati privredno. Tada grad dobija odlike značajnijeg naselja. Ovo blagostanje grada se zadržalo do dan-danas.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
2008. godine Grenhen je imao preko 16.000 stanovnika. Od toga približno 28,7% su strani državljani.
Jezik: Švajcarski Nemci čine tradicionalno stanovništvo grada i nemački jezik je zvanični u gradu i kantonu. Međutim, gradsko stanovništvo je tokom proteklih nekoliko decenija postalo veoma šaroliko, pa se na ulicama Grenhena čuju brojni drugi jezici. Preovlađuje nemački (81,8%), a prate ga italijanski (6,4%) i francuski jezik (2,9%).
Veroispovest: Mesni Nemci su oduvek bili rimokatolici. Ali, poslednjih decenija u Grenhenu se znatno povećao udeo drugih vera. Danas su veoma brojni protestanti (36,1%) i rimokatolici (35,5%), a potom slede ateisti (12,7%), muslimani (7,2%), pravoslavci.
Zbirka slika[uredi | uredi izvor]
-
Pogled na Grenhen i reku Ar
-
Središte Grenhena
-
Gradska kuća
-
Srednja škola