Žan Batist Sej

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Žan Batist Sej
Žan Batist Sej
Datum rođenja(1767-01-05)5. januar 1767.
Mesto rođenjaLionFrancuska
Datum smrti15. novembar 1832.(1832-11-15) (65 god.)
Mesto smrtiParizFrancuska

Žan Batist Sej (franc. Jean-Baptiste Say; Lion, 5. januar 1767Pariz, 15. novembar 1832) bio je francuski ekonomista, i poslovni čovek. Imao je liberalne poglede, zalagao se za konkurenciju, slobodnu trgovinu i ukidanje prepreka biznisu.

Sej je poznat po svom Sejovom zakonu, koji se često skraćeno definiše rečenicom: „Svaka ponuda kreira sopstvenu tražnju“. Tvrdio je da proizvodnja i prodaja roba u ekonomiji automatski stvaraju prihod proizvođačima, koji se onda ponovo „ulaže“ u ekonomiju i kreira dovoljnu tražnju potrebnu da bi se te robe kupile. Znači, proizvodnja je određena ponudom roba, pre nego tražnjom.

Nevoljna nezaposlenost radne snage i sredstava za proizvodnju nije moguća, osim usled nekakvih prepreka trgovini. Po ovom zakonu, krize hiperprodukcije nisu moguće. I Karl Marks i Kejns su oštro napadali Sejov zakon. Marks je teorijski objašnjavao postojanje kriza hiperprodukcije, a Kejns je na praktičnim primerima pokazivao njihovo postojanje.

Sej je takođe bio jedan od prvih koji su tvrdili da novac ima neutralno dejstvo na ekonomiju. Novac nije tražen radi samog novca, već zbog toga što omogućava pribavljanje drugih dobara. Povećanje količine novca u opticaju bi dovelo do rasta cena ostalih dobara (koje su izražene novcem), to jest do inflacije, ali ne bi promenilo relativne cene dobara ili količine dobara koje se proizvode. Ekonomisti su kasnije ovu ideju razvili u kvantitativnu teoriju novca.

Sejove ideje su doprinele razvoju neoklasične ekonomije, koja je nastala kasnije tokom 19. veka.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Mediji vezani za članak Žan Batist Sej na Vikimedijinoj ostavi