Ždjar na Sazavi

Koordinate: 49° 33′ 46″ S; 15° 56′ 23″ I / 49.562778° S; 15.939722° I / 49.562778; 15.939722
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Ždjar na Sazavi
češ. Žďár nad Sázavou
Ždarski zamak
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Češka
KrajVisočina kraj
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 23.469
 — gustina633,27 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate49° 33′ 46″ S; 15° 56′ 23″ I / 49.562778° S; 15.939722° I / 49.562778; 15.939722
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina580 m
Površina37,06 km2
Ždjar na Sazavi na karti Češke
Ždjar na Sazavi
Ždjar na Sazavi
Ždjar na Sazavi na karti Češke
Ostali podaci
GradonačelnikJaromir Brihta
Veb-sajt
www.zdarns.cz

Ždjar na Sazavi (češ. Žďár nad Sázavou, nem. Saar) grad je u Češkoj Republici, u okviru istorijske pokrajine Bohemije. Ždjar na Sazavi je četvrti po veličini grad upravne jedinice Visočina kraj, u okviru kojeg je sedište zasebnog okruga Ždjar na Sazavi.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Grad Ždjar na Sazavi se nalazi u središnjem delu Češke republike. Grad je udaljen od 170 km jugoistočno od glavnog grada Praga.

Ždjar na Sazavi se smestio u oblasti istočne Bohemije. Nadmorska visina grada je oko 580 m, pa je to jedan od viših gradova u državi. Grad je smešten u uskoj dolini istoimene reke Sazave, koja se nizvodno uliva u veću reku Vltavu. Oko grada izdiže se Čehomoravsko gorje.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Područje Ždjara na Sazavi bilo je naseljeno još u doba praistorije. Naselje pod današnjim nazivom prvi put se u pisanim dokumentima spominje u 1252. godine, a naselje je 1293. godine dobilo gradska prava.

1919. godine Ždjar na Sazavi je postao deo novoosnovane Čehoslovačke. U vreme komunizma grad je naglo industrijalizovan - izgrađena je velika železara. Posle osamostaljenja Češke došlo je do opadanja aktivnosti teške industrije i do problema sa prestrukturiranjem privrede.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Ždar na Sazavi danas ima oko 23.000 stanovnika i poslednjih godina broj stanovnika u gradu opada. Pored Čeha u gradu žive i Slovaci i Romi.

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]