Ždjar na Sazavi
Ždjar na Sazavi češ. Žďár nad Sázavou | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Češka |
Kraj | Visočina kraj |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 23.469 |
— gustina | 633,27 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 49° 33′ 46″ S; 15° 56′ 23″ I / 49.562778° S; 15.939722° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 580 m |
Površina | 37,06 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Jaromir Brihta |
Veb-sajt | |
www.zdarns.cz |
Ždjar na Sazavi (češ. Žďár nad Sázavou, nem. Saar) grad je u Češkoj Republici, u okviru istorijske pokrajine Bohemije. Ždjar na Sazavi je četvrti po veličini grad upravne jedinice Visočina kraj, u okviru kojeg je sedište zasebnog okruga Ždjar na Sazavi.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Grad Ždjar na Sazavi se nalazi u središnjem delu Češke republike. Grad je udaljen od 170 km jugoistočno od glavnog grada Praga.
Ždjar na Sazavi se smestio u oblasti istočne Bohemije. Nadmorska visina grada je oko 580 m, pa je to jedan od viših gradova u državi. Grad je smešten u uskoj dolini istoimene reke Sazave, koja se nizvodno uliva u veću reku Vltavu. Oko grada izdiže se Čehomoravsko gorje.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Područje Ždjara na Sazavi bilo je naseljeno još u doba praistorije. Naselje pod današnjim nazivom prvi put se u pisanim dokumentima spominje u 1252. godine, a naselje je 1293. godine dobilo gradska prava.
1919. godine Ždjar na Sazavi je postao deo novoosnovane Čehoslovačke. U vreme komunizma grad je naglo industrijalizovan - izgrađena je velika železara. Posle osamostaljenja Češke došlo je do opadanja aktivnosti teške industrije i do problema sa prestrukturiranjem privrede.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Ždar na Sazavi danas ima oko 23.000 stanovnika i poslednjih godina broj stanovnika u gradu opada. Pored Čeha u gradu žive i Slovaci i Romi.
Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Glavni gradski trg
-
Pogled na gradsko priobalje
-
Muzej u Ždjaru na Sazavi
-
Poklonička Crva sv. Jovana Nepomučenog