Kiro Gavriloski
kiro gavriloski | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 22. februar 1918. |
Mesto rođenja | Prilep, Kraljevina Srbija |
Datum smrti | 9. maj 1944.26 god.) ( |
Mesto smrti | Prilep, Kraljevina Bugarska |
Profesija | trgovački pomoćnik |
Delovanje | |
Član KPJ od | 1941. |
Učešće u ratovima | Narodnooslobodilačka borba |
Heroj | |
Narodni heroj od | 11. oktobra 1953. |
Kiro Gavriloski (Prilep, 22. februar 1918 — Prilep, 9. maja 1944) bio je učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođen je 22. februara 1918. godine u Prilepu, u pečalbarskoj porodici. Posle završetka četvrtog razreda gimnazije, postao je trgovački pomoćnik. Često je putovao u Zagreb i Beograd. Rano se uključio u radnički pokret u Prilepu. Pošto je upoznao socijalistički orijentisane ljude u Beogradu i Zagrebu, počeo je da donosi ilegalni materijal u Prilep. Aktivno je učestvovao u svim akcijama i demonstracijama protiv režima. Zbog toga je proganjan i hapšen.
Kao uticajan čovek u gradu i Član odbora „Crvene pomoći“, bio je učesnik u prikupljanju „Narodne pomoći“ i sa svojom porodicom naročito je doprineo ovoj aktivnosti. Aktivno je učestvovao u formiranju novih partijskih organizacija severno od Prilepa, naročito u okolini Makedonskog Broda.
Odmah posle okupacije 1941. godine, zbog svog angažovanja u pripremama za oružani ustanak, primljen je u članstvo Komunističke partije Jugoslavije. Pripadnici bugarske okupacione vlasti su ga nekoliko puta hapsili i zlostavljali. 1942. godine povlači se u ilegalnost i postaje član Mesnog komiteta KPJ u Prilepu. Održavao je veze s odredom „Dimitar Vlahov“ i bio aktivan u selima Drenovci, Gorno Selo i Dabnica. U poslednjem trenutku izbegao je masakr kod Dabnice u septembru 1942. godine. Izvesno vreme radio je i s partijskom tehnikom.
Godine 1943. postao je član Drugog oblasnog komiteta za Bitolj. Prilikom prvog oslobođenja Kičeva, septembra 1943. godine, postao je sekretar Sreskog komiteta u Kičevu. U zimu 1944. godine vraća se na prilepski teren kao član Oblasnog komiteta Bitolja. Kada se nalazio u Prilepu, pomagao je Mesnom komitetu na masovnom upućivanju novih boraca u brigade. Početkom proleća 1945. godine, Kiro je zajedno sa sekretarom Sreskog komiteta Prilepa, Krumetom Volnarovskim, posvećivao posebnu pažnju formiranju Narodnooslobodilačkih odbora u srezu.
Nakon početka priprema za saziv Prvog zasedanja ASNOM-a, Kiro i Krume često su sarađivali zajedno. Posle jednog sastanka u Prilepu otkrila ih je bugarska policija i opkolila jakim snagama. Nakon što su potrošili municiju, policija je zapalila kuću u kojoj je Kiro izvršio samoubistvo, a njegovo telo je izgorelo. Krume je ubijen 9. maja 1944. godine.
Ukazom predsednika Federativne Narodne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita, 11. oktobra 1953. godine, proglašen je za narodnog heroja.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Narodni heroji Jugoslavije. Beograd: Mladost. 1975.