Liga socijaldemokrata Vojvodine
Liga socijaldemokrata Vojvodine | |
---|---|
Skraćenica | LSV |
Predsednik | Bojan Kostreš |
Potpredsednici |
|
Osnivač | Nenad Čanak |
Koalicija | |
Osnovana | 14. jul 1990. |
Sedište | Novi Sad |
Ideologija | |
Politička pozicija | levi centar |
Evropska stranka | Evropski slobodni savez |
Boje |
|
Narodna skupština | 0 / 250
|
Skupština AP Vojvodine | 5 / 120
|
Zastava stranke | |
Veb-sajt | |
www |
Liga socijaldemokrata Vojvodine (skraćeno LSV) autonomaška je politička stranka u Srbiji. Aktuelni predsednik stranke je Bojan Kostreš, koji je nasledio Nenada Čanka.[1] Separatistička je stranka koja se zalaže za veću autonomiju Vojvodine u Srbiji.
Istorija
Na parlamentarnim izborima 2007. godine je u koaliciji sa LDP-om, GSS-om i SDU-om osvojila 4 poslanička mesta u Narodnoj skupštini Srbije.
Na parlamentarnim izborima 2008. godine je u sastavu Koalicije za evropsku Srbiju osvojila 5 poslaničkih mesta u Skupštini.
Na parlamentarnim izborima 2012. godine je u sastavu koalicije Izbor za bolji život osvojila 5 poslaničkih mesta u Skupštini.
Na vanrednim parlamentarnim izborima 2014. godine stranka je izašla na izbore u koaliciji sa strankom, Novom demokratskom strankom — Zeleni — Zelenim Srbije, Zajedno za Srbiju Dušana Petrovića, Demokratskom zajednicom vojvođanskih Mađara, Zajedno za Vojvodinu i Demokratskom levicom Roma. RIK-u je bila prijavljena pod rednim brojem 11. pod imenom „Boris Tadić — Nova demokratska stranka — Zeleni, LSV — Nenad Čanak, Zajedno za Srbiju, VMDK, Zajedno za Vojvodinu, Demokratska levica Roma”, stranka je osvojila šest poslaničkih mesta u Skupštini Republike Srbije.
Ideologija
Pozicionirana na levom centru na političkom spektru.[2][3] Uglavnom je orijentisana na autonomizam,[4][5][6] iako je klasifikovana i kao socijaldemokratska[4][7][8] i regionalistička.[9] Predstavlja se kao multietnička stranka, a ranije se zalagala za stvaranje Republike Vojvodine.[10] Takođe podržava feminizam i antifašizam.[11] Zalaže se za pristupanje Srbije Evropskoj uniji,[12][13] dok se mnogi članovi LSV zalažu i za priznanje nezavisnosti Republike Kosovo.[14]
U Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope LSV je bila povezana sa Grupom socijalista.[15]
Ciljevi
Zalaže se za „pravo autonomnog odlučivanja o temeljnim poslovima Vojvodine u okviru Srbije”, koje je navodno ukinuto posle jogurt revolucije 1988. i posle ustavnih promena iz 1990. godine, koje su navodno umanjile autonomiju Vojvodine na „protokolarni minimum”.[16]
U decembru 1998. proglasila je da je njen politički cilj uspostavljanje Republike Vojvodine u okviru federalizovane Srbije.[16] Poslednjih godina uglavnom je odustala od ideje o Republici Vojvodini, ali se i dalje zalagala za veći stepen autonomije pokrajine. U novembru 2011. funkcionerka Aleksandra Jerkov izjavila je da „Vojvodini treba više nadležnosti”, ali da „nema potrebe da bude republika”.[17]
Predsednici
Br. | Predsednik | Rođenje—smrt | Početak mandata | Završetak mandata | |
---|---|---|---|---|---|
1. | Nenad Čanak | 1959— | 14. jul 1990. | 19. novembar 2022. | |
2. | Bojan Kostreš | 1974— | 19. novembar 2022. | danas |
Vidi još
- Autonomaški pokret Vojvodine
- Spisak levičarskih partija u Srbiji
- Spisak političkih stranaka u Srbiji
- Separatizam u Srbiji
- Srbofobija
Reference
- ^ „Bojan Kostreš novi predsednik LSV - Politika - Dnevni list Danas” (na jeziku: srpski). 2022-11-19. Pristupljeno 2022-11-19.
- ^ „Serbia”. European Forum for Democracy and Solidarity (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-03-06.
- ^ Political handbook of the world 2012. Tom Lansford. Los Angeles: Sage. 2012. ISBN 978-1-4522-3434-2. OCLC 794595888.
- ^ a b Orlović, Slaviša (2016). Socijalna demokratija u Evropi i koncept "dobrog društva" (na jeziku: srpski). Belgrade: Friedrich Ebert Foundation. ISBN 978-86-83767-55-7.
- ^ Dević, Ana (2002). „Prospects of multicultural regionalism as a democratic barrier against ethnonationalism: The case of Vojvodina, Serbia's Multiethnic Haven”. Center for Development Research (na jeziku: engleski): 23. doi:10.22004/AG.ECON.18756.
- ^ Dragojević, Mila (2016). The politics of social ties : immigrants in an ethnic homeland. London: Routledge. str. 111. ISBN 978-1-315-55424-2. OCLC 958106949.
- ^ Anastasakis, Othon (2017-04-19). „The five 'infections' of the social democratic 'family' in the Western Balkans”. openDemocracy (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-03-06.
- ^ Nordsieck, Wolfram (2020). „Vojvodina/Serbia”. Parties and Elections in Europe. Arhivirano iz originala 27. 03. 2023. g. Pristupljeno 19. 3. 2020.
- ^ Political autonomy and divided societies : imagining democratic alternatives in complex settings. Alain Gagnon, Michael Keating. Houndmills, Basingstoke, Hampshire: Palgrave Macmillan. 2012. str. 196. ISBN 978-0-230-36532-2. OCLC 812516096.
- ^ Vance, Charles (2006). Managing a global workforce : challenges and opportunities in international human resource management. Yongsun Paik. Armonk, N.Y.: M.E. Sharpe. str. 426. ISBN 978-0-7656-2016-3. OCLC 169862710.
- ^ Spalović, Dejan (2021-05-04). „Gde je nestala radnička levica”. Politika (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2022-03-06.
- ^ „Political Parties: Serbia”. European Social Survey. 3. 2020.
- ^ Cvejić, Slobodan; Spasojević, Dušan; Stanojević, Dragan; Todosijević, Bojan (novembar 2020). „Electoral Compass 2020, analysis of the political landscape in Serbia” (PDF). library.fes.de. Heinrich Böll Foundation.
- ^ „Čanak na sastanku sa Kurtijem pitao za sudbinu nestalih na Kosovu”. N1. Pristupljeno 2. 9. 2023.
- ^ „Mr Bojan KOSTREŠ (Serbia, SOC)”. Parliamentary Assembly of the Council of Europe. Pristupljeno 29. 7. 2023.
- ^ a b Enciklopedija Novog Sada, knjiga 13, Novi Sad, 1999, pages 40-41.
- ^ „Traži da Vojvodina bude republika”.