Linćeping
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Linćeping šved. Linköping | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Švedska |
Okrug | Esterjetland |
Osnovan | 1100. |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2010. | 104.232 |
— gustina | 2.472,3 st./km2 |
Aglomeracija (2012.) | 147.477 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 58° 24′ 39″ S; 15° 37′ 17″ I / 58.410833° S; 15.621389° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 40-80 m |
Površina | 42,16 km2 |
Pozivni broj | +46 013 |
Veb-sajt | |
www.linkoping.se/ |
Linćeping (šved. Linköping) je jedan od velikih gradova u Švedskoj, u jugoistočnom delu države. Grad je u okviru Istočnojetskog okruga i njegovo je upravno sedište i najveći grad. Linćeping je istovremeno i sedište istoimene opštine.
Linćeping je jedan od većih švedskih univerzitetskih gradova. Grad je i važnno versko sedište sa velikim i poznatom sabornom crkvom.
Prirodni uslovi[uredi | uredi izvor]
Grad Linćeping se nalazi u jugoistočnom delu Švedske i Skandinavskog poluostrva. Od glavnog grada države, Stokholma, grad je udaljen 200 km jugozapadno.
Reljef: Linćeping se razvio u unutrašnjosti Skandinavskog poluostrva, brežuljkastoj oblasti Istočne Jetske. Područje grada je bregovito, a nadmorska visina se kreće 40-80 m.
Klima u Linćepingu je kontinentalna sa uticajem mora i krajnjih ogranaka Golfske struje. Stoga su zime blaže, a leta svežija u odnosu na datu geografsku širinu.
Vode: Linćeping se razvio u na reci Stongon, koja se 3 km severno uliva u jezero Roksen. Reka deli grad na veći, zapadni i manji, istočni deo. Oko grada ima niz malih jezera.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Područje Linćepinga bilo je naseljeno još u vreme praistorije. Veruje se da su se tada na datom mestu dešavale plemenske skupštine.
Prvo stalno naselje na datom području javlja se u ranom srednjem veku. Prvi spomen naselja vezan je za godinu 1104, kada se tu javlja sedište episkopije. 1128. godine tu se podiže i jedan od najstarijih manastira u današnjoj Švedskoj. 1627. godine uz crkvu se otvara i gimnazija, najstarija u Švedskoj.
Linćeping je 1287. godine dobio gradska prava, kao jedno od prvih u državi.
U drugoj polovini 19. veka, sa dolaskom industrije i železnice, Jenćeping doživljava preporod. I pored toga grad nije bio među najvećima u državi sve do sredine 20. veka, kada ovde dolazi automobilska industrija "SAAB" (1937). Tada počinje novi preporod grada. Ovo blagostanje traje i dan-danas.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Linćeping je jedna od par švedskih gradova sa više od 100 hiljada stanovnika. Grad ima oko 104.000 stanovnika (podatak iz 2010. g.), a gradsko područje, tj. istoimena opština ima oko 147.000 stanovnika (podatak iz 2012. g.). Poslednjih decenija broj stanovnika u gradu raste.
Do sredine 20. veka Linćeping su naseljavali isključivo etnički Šveđani. Međutim, sa jačanjem useljavanja u Švedsku, stanovništvo grada je postalo šarolikije.
Privreda[uredi | uredi izvor]
Danas je Jenćeping savremeni grad sa posebno razvijenom industrijom (automobilska, IT, mašinska, obrada drveta, proizvodnja nameštaja). Poslednje dve decenije posebno se razvijaju trgovina, usluge i turizam.
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Snimak grada iz vazduha
-
Linćepinški zamak
-
Linćepinška saborna crkva
-
Najstariji deo Linćepinga