Manastir Lipar
Manastir Lipar | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Jurisdikcija | Srpska pravoslavna crkva |
Eparhija | Eparhija šumadijska |
Osnivanje | 16. vek |
Osnivač | nepoznato |
Upravnik | igumanija Tavita Tišma |
Lokacija | |
Mesto | Donja Sabanta |
Država | Srbija |
Koordinate | 43° 56′ 18.6″ N 20° 58′ 15.0″ E / 43.938500° S; 20.970833° I |
Manastir Lipar je ženski manastir Srpske pravoslavne crkve, pripada Eparhiji šumadijskoj.[1]
Manastir se nalazi u selu Donja Sabanta, desetak kilometara od Kragujevca i tridesetak kilometara od Jagodine, na tzv. starom beogradskom drumu.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Pisanih dokumenata o manastiru nema tako da istoričari još nisu uspeli ni da pretpostave kada je manastir građen, ko je ktitor, kada je porušen niti i jednu drugu važnu činjenicu iz njegove istorije. Te podatke ne pamti ni stanovništvo toga kraja koje ipak precizno zna gde je bio stari manastir i dokle su sezala njegova imanja i šume. Danas narod te parcele naziva manastirska livada, manastirska njiva ili manastirska šuma.
Na mestu današnje crkve, po predanju, postojao je manastir još u 16. veku koji su Turci opljačkali i porušili.[2]
Stara crkva je podignuta 1849. godine.[3]
Mitropolit beogradski Mihailo Jovanović je 1895. zapisao da se u Donjoj Sabanti nalazi improvizovana kapela u kojoj se nalaze mošti nepoznatog monaha, za koga meštani veruju da ima isceliteljske moći.[3][2]
Na temeljima stare crkve 1936. godine podignuta je nova manastirska crkva posvećena Svetom velikomučeniku Georgiju, u narodu poznata i kao bataljena crkva što je arhaični izraz za napuštena crkva.[3] Nju su svojim sredstvima i dobrotvornim radom sazidali meštani. Crkva je obnovljena 1997. godine.[3] Crkva je pripadala Donjosabanačkoj parohiji i u njoj su se službe održavale jednom mesečno.[2] Tokom 2003. episkop Jovan crkvu pretvara u manastir posvećen Svetom Đorđu, i za prvog igumana postavlja arhimandrita Savu.[2]
Od 2013. Lipar postaje ženski manastir.[2]
Bista Đure Jakšića[uredi | uredi izvor]
U manastirskom dvorištu se nalazila i osnovna škola u kojoj je nakon premeštanja kao učitelj predavao pesnik i slikar Đura Jakšić tokom 1865—1866.[4][5] Zabeleženo je da je oslikavao freske u crkvi.[3] Tokom rada u ovoj školi je napisao i pesmu Na liparu.[4][6]
U manastirskom dvorištu je zbog toga 1936. na inicijativu školskog odbora donjo-sabanačke osnovne škole podignuta bista Đure Jakšića.[6] Tokom 2004. i 2007. bista je nekoliko puta uklanjana, a B92 i Večernje novosti su u vezu sa njenim uklanjanjem dovodili tadašnjeg igumana manastira koji je smatrao da zbog boemskog načina života koji je Đura vodio njegovoj bisti nije mesto u manastirskom dvorištu.[7][8]
Tokom 2015. godine u manastirskom dvorištu je podignuta spomen ploča Đuri Jakšiću, koja je delo akademskog vajara Dragana Đorđevića.[4]
Manastirska crkva[uredi | uredi izvor]
Manastirska crkva je malih dimenzija ali skladno izvedena, po ugledu na moravske crkve, sa nizom arhitektonskih ukrasnih elemenata. Pravougaone je osnove sa polukružnim konhama i oltarskom apsidom. Zasvedena je poluobličastim svodom i pokriven biber crepom. Crkva na Liparu obnovljena je 1997. godine i tada je ispred nje podignuta česma sa natpisom o priložnicima koji su pomogli obnovu hrama i podizanje česme.
Mošti[uredi | uredi izvor]
U manastiru se nalaze mošti nepoznatih svetitelja za koje narod veruju da ima isceliteljske moći. U narodnom predanju, kao i u manastirskom letopisu, pamte se isceljenja nad moštima ovih svetitelja.
Sestrinstvo[uredi | uredi izvor]
Manastir na Liparu do 2003. godine imao je status parohijalne crkve, a te godine u njemu zasniva život svetogorac arhimandrit Sava (Avramović).[2] U jesen 2013. godine Lipar postaje ženski manastir. U manastiru žive:
- igumanija Tavita (Tišma)
- monahinja Isidora (Šolak)
- monahinja Doroteja (Tošić)
Manastirske radionice[uredi | uredi izvor]
U manastiru se od 2018. godine razvila radionica mašinskog veza. Sestre šiju i vezu odežde za klirike, kao i crkvene draperije.
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Manastirska crkva
-
Česma
-
Spomen ploča Đuri Jakšiću
-
Manastirska crkva
-
Unutrašnjost manastirske crkve
-
Konak
Kulturni uticaji[uredi | uredi izvor]
Đura Jakšić je tokom svog rada u školi koja se nalazila u manastirskom dvorištu napisao svoju čuvenu pesmu Na Liparu.[5][6] U Srbiji postoje udruženja, kao i manifestacije koje u svom imenu koriste reč Lipar.[9] Primer je manifestacija Liparski dani koja se održava u Srpskoj Crnji.[10]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Eparhija šumadijska/Manastir Lipar”. Arhivirano iz originala 20. 01. 2016. g. Pristupljeno 31. 01. 2016.
- ^ a b v g d đ Administrator. „Lipar - Eparhija Šumadijska”. www.eparhija-sumadijska.org.rs (na jeziku: srpski). Arhivirano iz originala 22. 10. 2020. g. Pristupljeno 2020-12-22.
- ^ a b v g d GTOKG. „Manastir na Liparu”. gtokg.org.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2020-12-22.[mrtva veza]
- ^ a b v „Spomen-ploča Đuri Jakšiću na Liparu”. www.rts.rs. Arhivirano iz originala 22. 12. 2020. g. Pristupljeno 22. 12. 2020.
- ^ a b „O Đuri Jakšiću”. Manastir Sv. Velikomučenika Georgija- Lipar (na jeziku: srpski). 2014-11-14. Arhivirano iz originala 24. 11. 2020. g. Pristupljeno 2020-12-22.
- ^ a b v „Na mestu gde je Đura Jakšić ispevao svoju najbolju pesmu „Na Liparu”, otkrivena je danas spomen bista velikom pesniku”. Pravda: 6. 19. 10. 1936 — preko http://istorijskenovine.unilib.rs.
- ^ „Uklonjena spomen-bista Đure Jakšića”. B92.net (na jeziku: srpski). 25. 08. 2004. Arhivirano iz originala 22. 12. 2020. g. Pristupljeno 2020-12-22.
- ^ „Đura opet na Liparu”. NOVOSTI (na jeziku: srpski). 12. 10. 2007. Arhivirano iz originala 22. 12. 2020. g. Pristupljeno 2020-12-22.
- ^ „Srušena kuća Đure Jakšića”. NOVOSTI (na jeziku: srpski). Arhivirano iz originala 11. 7. 2018. g. Pristupljeno 2020-12-22.
- ^ Vojvodine, Javna medijska ustanova JMU Radio-televizija (5. 5. 2015). „Počela manifestacija "Liparske večeri - Đurini dani"”. JMU Radio-televizija Vojvodine. Arhivirano iz originala 22. 12. 2020. g. Pristupljeno 2020-12-22.