Nacionalni park Centralni Balkan

Koordinate: 42° 46′ 16.35″ N 24° 29′ 43.6″ E / 42.7712083° S; 24.495444° I / 42.7712083; 24.495444
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Nacionalni park Centralni Balkan
IUCN kategorija II (nacionalni park)
Panoramski pogled na vrh Botev
Mapa sa lokacijom zaštićene oblasti Nacionalni park Centralni Balkan
Mapa sa lokacijom zaštićene oblasti Nacionalni park Centralni Balkan
MjestoRila Bugarska
Najbliži gradDupnica, Samokov
Koordinate42° 46′ 16.35″ N 24° 29′ 43.6″ E / 42.7712083° S; 24.495444° I / 42.7712083; 24.495444
Površina716.69 km²
Osnovano31. oktobar 1991. godine

Nacionalni park Centralni Balkan (bug. Национален парк Централен Балкан) se nalazi u centralnoj Bugarskoj, na centralnim i višim delovima Stare planine. Njegova nadmorska visina se kreće od 550 m u blizini grada Karlovo do 2376 m na vrhu Botev, koji je i najviši vrh na planini. Osnovan je 31. oktobra 1991. godine. Nacionalni park Centralni Balkan je treća po veličini zaštićena teritorija u Bugarskoj, sa površinom od 716,69 km². On se prostire na teritoriji 5 bugarskih oblasti: Lovečke, Gabrovske, Sofijske, Plovdivske i Starozagorske. Nacionalni park obuhvata devet rezervata prirode koji zauzimaju 28% teritorije parka: Boatin, Caričina, Kozija Stena, Steneto, Severni Džendem, Peštanska Skala, Sokolna, Džendema i Stara Reka.

Nacionalni park Centralni Balkan jedan je od najvećih i najvrednijih zaštićenih područja u Evropi. Međunarodna unija za zaštitu prirode (MUZP, eng. IUCN) park je svrstala u kategoriju II. Dva od četiri prirodna rezervata uključeni su u listu UN reprezentativnih zaštićenih područja, a četiri od devet prirodna rezervata se nalaze na Unesko-vu listu Rezervati biosfere kroz program Čovek i biosfera. Punopravni je član WWF-ove fondacije PAN parkovi. Od 2017. godine, stare bukove šume iz svih devet prirodnih rezervata priključene su Karpatskim i nemačkim prašumama bukve na listi svetske baštine.[1]

Park se nalazi u području ekoregiona Rodopske planinske mešovite šume u okviru paleoarktičkog bioma širokolisnih i mešovitih šuma umerenog predela. Stanište je retkih i ugroženih vrsta i zajednica divljih životinja, samoregulišućih ekosistema biološke raznovrsnosti, kao i istorijskih lokacija od globalnog kulturnog i naučnog značaja. Floru čine 2340 vrste i podvrste biljaka. Šuma pokriva 56% površine parka. Tu živi 59 vrsta sisara, 224 vrsta ptica, 14 vrsta gmizavaca, 8 vrsta vodozemaca i 6 vrsta riba, i preko 2387 vrsta beskičmenjaka.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Zima u parku

Nacionalni park Centralni Balkan osnovan je 1991. godine kako bi se očuvao jedinstven prirodni predeo i nasleđe ove oblasti i zaštitili običaji i način života lokalnog stanovništva. Parkom upravlja regionalno ministarstvo za životnu sredinu i vodu Bugarske.

Statistički podaci[uredi | uredi izvor]

  • Površina: 71.669,5 hektara
  • Dužina: 85 km
  • Prosečna širina: 10 km
  • Najviši vrh: Botev 2,376 m
  • Najniža tačka: u blizini grada Karlovo, oko 500 m nadmorske visine
  • Šumsko područje: 44.000,8 hektara
  • Područje bez drveća: 27.668,7 hektara
  • 70% prirodnih ekosistema
  • 9 rezervata prirode, sa zajedničkom površinom od 20,019 hektara

Ekosistemi[uredi | uredi izvor]

Triglavski masiv na Staroj planini

Stogodišnje šume bukve, smrče, graba, jele, i hrasta kitnjaka su najzastupljenije u parku. U parku je identifikovano više od polovine flore Bugarske, od kojih su 10 vrsta i 2 podvrste endemične, i nigde se na svetu ne sreću više. Preko 130 biljaka i životinja koje naseljavaju nacionalni park Centralni Balkan nalaze se na svetskoj crvenoj listi IUCN.

U parku raste 166 poznatih vrsta lekovitih biljaka, 12 su zaštićene zakonom. Pored toga, postoji i 229 vrsta mahovine, 256 vrsta gljiva i 208 vrsta algi. Centralni deo Stare planine je dom 70% svih beskičmenjaka i 62% kičmenjaka u Bugarskoj. Postoji 224 posebne vrste ptica, što čini nacionalni park Centralni Balkan važnim međunarodnim utočištem za ptice.

Teren[uredi | uredi izvor]

Teren parka obuhvata velike visoko-planinske livade, vertikalne stene, padine, duboke kanjone, vodopade, kao i brojne vrhove, od kojih se oko 20 nalazi na nadmorskoj visini od 2.000 m i više. Nacionalni park Centralni Balkan je omiljeno mesto za turiste, prirodnjake i naučnike.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Bulgarian Primeval Beech Forests in "Central Balkan" Added to UNESCO List”. BNT. Bulgarian National Television. 12. 7. 2017. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]