Rđave zemlje

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Chinle Badlands, Grand Staircase-Escalante National Monument.
Nacionalni park Bedlends u Južnoj Dakoti, SAD

Rđave zemlje ili bedlends (engl. badland) je pojava potpuno ogoljenih i oblicima linijskog kretanja vode raščlanjenih padina. Predstavljaju tip značajno erodovanog terena, kod kojih je tlo bogato glinovitom komponentom a koje je značajno zahvaćeno pojavom intenzivnog jaružanja. Agensi geomorfološkog procesa usled koga nastaje su voda i vetar. Ovakvi tereni su često teško prohodni i nisu pogodni za izgradnju.

Javljaju se u reljefu koji se odlikuje velikim padovima topografske površine. Posle jačih kiša i pljuskova, niz površinu, teku vodeni tokovi i mlazevi i usecaju u rastresitom pokrivaču čitav sistem plićih ili dubljih erozivnih brazdi, vododerina i jaruga. Usled jake disiciranosti topografske površine, kulturni sloj biva potpuno uništen i odnesen. Ovo utiče na jačanje erozije što dovodi do toga da zemljište biva potpuno razrovano i razbijeno vododerinama.

Tipičan bedlends javlja se u serpentinima južno od Valjeva, u flišu Levačke kotline, u crvenim peščarima Stare planine, u Grdeličkoj kliuri, u Vranjskoj kotlini itd.

Ako se na rastresitom zemljištu, koje je podložno spiranju, nalaze krupniji stenoviti blokovi onda oni štite rastresito zemljište neposredno ispod sebe od spiranja. Na taj način stvaraju se zemljane piramide ili glavutci kojih ima i u Srbiji na lokalitetu Đavolja varoš kod Kuršumlije, između Vranja i Džepa, u Ovčjem polju itd. Van Srbije, poznate su zemljane piramide u Bolcanu (Tirol).[1]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Petrović D., Manojlović P., (2003): Geomorfologija, Geografski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd.