Senokos (Dimitrovgrad)
Senokos | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Pirotski |
Opština | Dimitrovgrad |
Stanovništvo | |
— 2011. | 29 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 43° 08′ 21″ S; 22° 55′ 20″ I / 43.139166° S; 22.922166° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 1130 m |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 010 |
Registarska oznaka | PI |
Senokos je naselje u Srbiji u opštini Dimitrovgrad u Pirotskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 29 stanovnika (prema popisu iz 2002. bilo je 44 stanovnika). U ataru sela se nalazi Srebrna Glava, najistočnija tačka Srbije.
Nalazi se na 27km severno od Dimitrovgrada a njegov atar se graniči sa srpsko-bugarskom granicom. Selo je zbijenog tipa i izrazito planinsko. Stanovništvo je pretežno bugarske nacionalnosti i bave se ovčarstvom. Nema legendi o nastanku sela i imena. Meštani tumače ime po tome što imaju mnogo livada, senokosa. Selo je menjalo sedište, tako govori jedna legenda: Iznad Senokos bilo selo u Rančino branište. bilo sedam kuće a imovina je na sedam podelena - sedam kuće su vladale sve. Posle se presele zbog vodu. Gore je samo reka Grdeščica a kude je seloto su i Grdeščica i Vodenička reka, sastavljaju se na Ivkov most.
U turskim dokumentima iz 14., 15., i 16. veka se selo pominje samo kao Senokos. Zajedno sa selima Rosomač, Gornji Krivodol spada u najpoznatija ovčarska sela na Staroj planini, po broju i kvalitetu ovaca i po kvalitetu i količini proizvoda. Selo je baš na sastavu Grdeščice i Vodeničke reke koje grade Senokošku reku. Selo ima crkvu, školu, tri stalna mosta, valjare za sukno i centar za proizvodnju mlečnih proizvoda.
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Senokos živi 29 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 67,7 godina (62,5 kod muškaraca i 72,5 kod žena). U naselju je 2002. godine bilo 27 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu bio je 1,63.
Ovo naselje je uglavnom naseljeno Bugarima (prema popisu iz 2002. godine).
|
|
m | ž |
|||
? | 0 | 0 | ||
80+ | 4 | 5 | ||
75—79 | 6 | 2 | ||
70—74 | 3 | 4 | ||
65—69 | 4 | 6 | ||
60—64 | 1 | 1 | ||
55—59 | 0 | 1 | ||
50—54 | 1 | 1 | ||
45—49 | 2 | 0 | ||
40—44 | 0 | 0 | ||
35—39 | 0 | 1 | ||
30—34 | 1 | 0 | ||
25—29 | 0 | 0 | ||
20—24 | 1 | 0 | ||
15—19 | 0 | 0 | ||
10—14 | 0 | 0 | ||
5—9 | 0 | 0 | ||
0—4 | 0 | 0 | ||
Prosek : | 67,8 | 71,2 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 23 | 5 | 13 | 5 | 0 | 0 |
Ženski | 21 | 0 | 13 | 7 | 1 | 0 |
UKUPNO | 44 | 5 | 26 | 12 | 1 | 0 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 13 | 12 | 0 | 0 | 0 |
Ženski | 10 | 10 | 0 | 0 | 0 |
UKUPNO | 23 | 22 | 0 | 0 | 0 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 0 | 0 | 0 | 0 | 1 |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
UKUPNO | 0 | 0 | 0 | 0 | 1 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
UKUPNO | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 0 | 0 | 0 | 0 | |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | |
UKUPNO | 0 | 0 | 0 | 0 |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Dragoljub Zlatković, Mikrotoponimija Stare planine - Gornji Visok od Braćevaca do Vlkovije i Šugrin, Pirotski zbornik, 2002, br.27-28 UDK 801.311