Smola

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kap smole
Protium Sp.”

Smola je ugljovodonična izlučevina pojedinih biljaka, a posebno četinara. Smola je u zavisnosti od temperature i starosti, manje ili više tečni proizvod, koji se sastoji od različitih hemijskih sastojaka.

Fosilna smola je poznata pod imenom ćilibar.

Biološki značaj[uredi | uredi izvor]

Smola štiti stabla od povreda kore i od parazitskih insekata. Ako insekt uđe pod koru drveta, na mestu ulaska će početi da se luči smola koja će zatvoriti rupu za disanje insekta. Zdrava stabla su u stanju da se odupru napadima insekata na koru, a slaba ili bolesna stabla proizvode malo smole i podležu napadima insekata.

Upotreba[uredi | uredi izvor]

Zbog svoje visoke zapaljivosti ranije se smola koristila za proizvodnju baklji.

U industrijskom sektoru se uglavnom koriste veštački proizvedene smole. Smole se koriste na primer za proizvodnju boja, sapuna, lepka, parfema ili terpentina. Tvrde smole se koriste za proizvodnju boja i cementa. Sa druge strane, meke smole koje sadrže eterična ulja se koriste u proizvodnji lekova i tamjana.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]