Dinastija
|
Vladar
|
Razdoblje
|
Napomene
|
Slika
|
Pjastovi |
Mješko I Pjast (Mieszko I) |
960—992 |
Mješko (Mječislav) je bio prvi poznati poljski vladar. On je ujedinio Poljske zemlje ujedinio Poljske zamlje, uveo hrišćanstvo u Poljsku, otvorio prvu poznatu poljsku biskupiju u Poznanju i odbranio ju je od nemačkih napada, ali je i priznao nemačku vrhovnu vlast. |
|
Pjastovi |
Boleslav Hrabri (Bolesław I Chrobry) |
992—1025 |
Sin Mješka i Dubravke od Bohemije;
- Bio je jako krupan, težak i mudar [1];
- Neuspeh u pokrštavanju Prusa;
- Gnjezno postaje nadbiskupija;
- Vojvoda Bohemije (1003—1004);
- Od 1025., prvi kralj Poljske;
- Proširio teritoriju Poljske na: Šlesku, Pomeraniju, Malopoljsku, Moravsku, Slovačku, Lužice i istočnu Galiciju.
|
|
Pjastovi |
Mješko II Pjast (Mieszko II Lambert) |
1025—1031 |
Sin Boleslava Hrabrog i Emnilde od Lužica;
- Nosio titulu kralja Poljske;
- Bio je plemenit i smeo vitez, a najviše od svega voleo je viteške turnire. On je takođe bio omrznut od strane suseda, a to je bio rezultat zavisti, on je hteo biti kao svoj otac, ali se nije istakao kao otac, niti po moralu, niti novcu [2];
- 1028. i 1030. je opustošio Saksoniju;
- 1031. svrgnuo ga kijevski knez u savezu sa Nemačkom i Bohemijom.
|
|
Pjastovi |
Bezprim Pjast (Bezprym) |
1031. |
Najstariji sin Boleslava Hrabrog i Judite Ugarske;
- 1031. kijevski knez ga doveo na vlast;
- Poslao je kraljevske znakove kralju Rimljana tj. nemačkom kralju;
- Nosio je titulu vojvode (kneza);
- Nove pobune seljaka protiv feudalizacije;
- Bio je nasilan;
- Ubijen je od sopstvenih pristalica, koji su gajili gnev prema njemu, zbog tiranstva [3].
|
|
Pjastovi |
Mješko II Pjast, druga vladavina |
1031—1034 |
Sin Boleslava Hrabrog i Emnilde od Lužica;
- 1031. povratio vlast u jednoj oblasti i potom postepeno osvajao druge;
- Vladao je s titulom vojvode (kneza);
- Izgubio je: Najveći deo Lužica, istočnu Galicju i Slovačku.
|
|
Pjastovi |
Kazimir I Pjast (Kazimierz I Odnowiciel) |
1034—1058 |
Sin Mješka Lamberta i Rikse Lotarangijške;
- On je bio visok čovek, fizički razvijen i zgodan, sa dugom bradom i dugom kosom i to zapuštenom;
- Bio je, do kraja života, posvećen obnovi zemlje, i zato je dobio nadimak Obnovitelj [4];
- Vladao je s titulom vojvode (kneza);
- Nove pobune seljaka protiv feudalizacije;
- Osvojio je Mazoviju, Šlesku i Pomeraniju;
- Krunisanje za poljskog kralja su mu sprečili neprijatelji.
|
|
Pjastovi |
Boleslav II Smeli (Bolesław II Szczodry) |
1058—1079 |
Sin Kazimira Obnovitelja i Marije Dobronjege;
- Verovao je da bez velikodušnisti nema slobode i kada čovek ima sve treba dati onom koji nema ništa [5];
- Nove pobune seljaka protiv feudalizacije;
- Obnovio je moć poljske;
- Od 1076. kralj Poljske;
- 1079. ga je nezadovoljno plemstvo svrgnulo sa prestola;
|
|
Pjastovi |
Vladislav I Herman (Wladyslaw I Herman) |
1079—1102 |
Sin Kazimira Obnovitelja i Marije Dobronjege;
- Noga mu je bila obolela, bog čega je bio ne pokretan [6];
- Doveli ga na vlast pobunjeni plemići;
- Vladao je s titulom vojvode (kneza);
- Razvijao je dobre odnose sa Bohemijom i Svetim rimskom carstvom;
- Bio je vazal Svetog rimskog carstva;
- 1085. pristao da knez Bohemije nosi titulu kralja Poljske;
- Smirio je pobune plemića;
- Za vreme Vladislavljeve starosti stvarnu vlast vršio je tiranin Seceh, zbog koga izbija pobuna u Šleskoj;
- Doseljavao je Jevreje [7];
- 1098. se morao odreći Seceha sbog opozicije sinova.
|
|
Pjastovi |
Zbignjev Pjast (Zbigniew) |
1102—1107 |
Sin Vladislava Hermana;
- Bio je čovek prilično skroman i jednostavan [8];
- Vladao je u Velikopoljskoj, Kujaviji i Mazoviji, s titulom vojvode (kneza);
- Borio se oko prestola s bratom;
- Oslanjao se na Bohemiju;
- do 1106 ostala mu je samo Mazovija;
- 1107. je izgubio je Mazoviju;
|
|
Pjastovi |
Boleslav III Pjast (Bolesław III Krzywousty) |
1107—1138 |
Sin Vladislava Hermana;
- Bio je jednostavan;
- Imao je kriva usta, ali trudio se da ih drži pravilno [9];
- Vladao je s titulom vojvode (kneza);
- Borio se oko prestola s bratom;
- Oslanjao se na Kijevsku Rusiju;
- 1107. je zbacio brata;
- Borio se sa Svetim rimskim carstvom i Bohemijom;
- Godine 1109. je pobedio Sveto rimsko carstvo, a brata oslepeo;
- do 1022. godine pokrstio je Pomeraniju;
- nastojao je očuvati nadbiskupiju Gnjezno;
- na samrti je podelio poljsku među sinvima.
|
|
Pjastovi |
Vladislav II Pjast (Wladyslaw) |
1138—1146 |
Sin Bolslava Krivoustog i Zbislave Svatopolkovne;
- Bio je gord;
- Otac mu je dodelio Šleziju;
- Nasledio je oca na prestolu i tako dobio Krakov;
- Vladao je s titulom vojvode (kneza);
- Borio se oko prestola s braćom;
- Podržavalo ga je Sveto rimsko carstvo [7];
- Dao je velike privilegije plemićima i time oslabio centralnu vlast;
- Veći deo vladavine provodio je zadovoljan, u naručju svoje supruge, koja je imala velik uticaj na njega, pa je on, po njenom nalogu ubijao ljude [10];
- 1146. Krakov je osvojio njegov brat Boleslav IV Pjast;
- Nemci su uspeli da Vladislavu povrate Šleziju [7].
|
|
Pjastovi |
Boleslav IV Pjast (Boleslaw IV Kedzierzawy) |
1146—1173 |
Sin Bolslava Krivoustog i Salomeje fon Berg-Šelkingen;
- Otac mu je dodelio Kujaviju i Mazoviju;
- Borio se oko prestola s braćom;
- 1146. je osvojio Krakov i prognao Vladislava;
- Vladao je s titulom vojvode (kneza);
- Odbio je da prizna Fridriha Barbarosu za kralja Rimljana, tj. kralja Nemačke.
- avgusta 1157. Fridrih ga je (zbog gore navedenog) napao i Boleslav je bio primoran da da Vladislavu Šleziju i da prizna vrhovnu vlast Svetog rimskog carstva [7];
- Vodio je miroljubivu politiku [11].
|
|
Pjastovi |
Mješko III Pjast (Mieszko III Stary) |
1173—1177 |
Sin Bolslava Krivoustog i Salomeje fon Berg-Šelkingen;
- Otac mu je dodelio Pomeraniju;
- Posle očeve smrti 1138. je osvojio Velikopoljsku;
- Borio se oko prestola s braćom;
- 1173. je nasledio svog brata u Krakovu, Mazoviji i Kujavskoj;
- Vladao je s titulom vojvode (kneza);
- U savezu sa Rusima je ratovao protiv Kazimira i pobeđivao ga je [7];
- Jača uticaj Svetog rimskog carstva u Poljskoj, oni osnivaju gradove i sela i podstiču privredni razvitak;
- Malopoljska se naseljava Nemcima;
- Bio je prezadovoljan sa svojim posedima;
- Vodio je miroljudivu politiku sa susedima [12].
|
|
Pjastovi |
Kazimir II Pjast (Kazimierz II Sprawiedliwy) |
1177—1190 |
Sin Bolslava Krivoustog i Salomeje fon Berg-Šelkingen;
- Bio je plemenit, prijatnog izgleda, vitak, visok, dostojanstven, skroman, elegantan i razuman;
- Otac mu nije dodelio ništa, ali je svog brata Henrika nasledio u Sandomježu;
- 1177. je osvojio Krakov;
- Vladao je s titulom vojvode (kneza);
- Borio se oko prestola s braćom;
- 1186. je svom nećaku Lešku oteo Kujaviju i Mazoviju;
- Ujedinio je celu Malopoljsku;
- 12. juna 1189. svu imovinu je poklonio crkvi Svetog Vaclava u Krakovu [7];
- Uživao je poštovanje celog naroda.
- Jača uticaj Svetog rimskog carstva u Poljskoj, oni osnivaju gradove i sela i podstiču privredni razvitak;
- Malopoljska se naseljava Nemcima [13].
|
|
Pjastovi |
Mješko III Pjast, druga vladavina |
1190. |
Sin Boleslava Krivoustog i Salomeje fon Berg-Šelkingen;
- Zbacio je brata s vlasti, ali nije se dugo održao na vojvodskom (kneževskom) mestu, jer ga je brat svrgnuo [7].
|
|
Pjastovi |
Kazimir II Pjast, druga vladavina |
1190—1194 |
Sin Boleslava Krivoustog i Salomeje fon Berg-Šelkingen.
- Vladao je s titulom vojvode (kneza);
- Jača uticaj Svetog rimskog carstva u Poljskoj, oni osnivaju gradove i sela i podstiču privredni razvitak;
- Malopoljska se naseljava Nemcima;
|
|
Pjastovi |
Leško I Pjast (Leszek Biały) |
1194—1202 |
Sin Kazimira Pravednog i Jelene Znoemske;
- Još kao dečak bio je jako mudar i iskusan u lovu. Zbog telikih borilačkih veština je voleo viteštvo [14].
- Vladao je s titulom vojvode (kneza);
- Borio se za presto sa Vladislavom Lakonogim i Mješkom;
- (1198-1202) - Mješko je vladao zajedno sa njim i to je imao položaj Leškovog regenta, zbog toga što je Lešku dao Kujavsku;
- 1201. - Mješko ga je zbacio, ali on se iste godine vratio na vlast;
- 1202. - Leško se, zbog smrti Mješka, krunisao za vojvodu (kneza) Poljske;
- 1202. - Vladislav ga je svrgnuo;
|
|
Pjastovi |
Vladislav III Pjast (Władisław III Laskonogy) |
1202. |
Sin Mješka Starog;
- Bio je pristupačan, tako milostiv, očaravajući i lep;
- Bio je skroman i human [15];
- Posle očeve smrti podelio je Poljsku sa Leškom Belim i dobio je Velikopoljsku i krakovski baroni su ga pozvali protiv Leška pa je privremeno okupirao Malopoljsku, ali Leško se vratio na vlast posle njegovog povlačenja.
- Vladao je s titulom vojvode (kneza);
- Sklopio je savez sa Leškovim bratom, Henrikom Bradatim i sa Danskim kraljem.
|
|
Pjastovi |
Leško I Pjast, druga vladavina |
1202—1210 |
Sin Kazimira Pravednog i Jelene Znoemske;
- Vladao je s titulom vojvode (kneza);
- Bitka kod Zavihosta 1205; poraz od strane kijevskog kneza Romana Mstislaviča, koji osvaja veći deo Poljske;
- 1207. postao je vazal pape, koji ga je čuvao od nemačke najezde.
|
|
Pjastovi |
Mješko IV Pjast (Mieszko IV Plątonogi) |
1210—1211 |
Sin Vladislava II i Jelene Znoemske;
- 9. juna 1210. papa mu je proznao prava za poljski presto i on je tada bio u stanju osvojiti Krakov i osvojio ga je;
- Vladao je s titulom vojvode (kneza).
|
|
Pjastovi |
Leško I Pjast, treća vladavina |
1211—1227 |
Sin Kazimira Pravednog i Jelene Znoemske;
- Vladao je s titulom vojvode (kneza);
- Rat sa Ugarskom oko istočne Galicije, ali nju je 1214. osvojio Danilo Mstislavič, kijevski knez;
- Poljska se proširila na istok;
- 1227. ubijen je na poljskom državnom saboru u Gonsavi
|
|
Pjastovi |
Vladislav III Pjast, druga vladavina |
1228. |
Sin Mješka Starog;
- Uspešna pobuna protiv njega u Velikopoljskoj;
- 5. maja 1228. ugovor iz Kališa; Vladislav abdicira u korist Leškovog sina [15].
|
|
Pjastovi |
Konrad Pjast (Konrad I Mazowiecki) |
1228—1238 |
Sin Kazimira Pravednog i Jelene Znoemske;
- Bio je okoreli pokvarenjak i zlikovac;
- Otac mu je ostavio Mazoviju;
- Bio je pretendent za poljski presto;
- Vladao je s titulom vojvode (kneza);
- Ratovi protiv Šlezije (1228—1229.), (1231—1232.), (1233), (1234) i (1235);
- Doba feudalne anarhije u Poljskoj;
- 1230., reforme; uveden je u opticaj nov novac;
- oktobar 1231. Opsada Stene; Konradov poraz u ekspediciji prema Krakovu;
- jesen 1232. Opsada Sandomježa; Konradov poraz i pad Mazovije, pod Henrikovu i Boleslavljevu vlast;
- 31. oktobra 1232. Konrad priznaje Boleslava za svog vadara i Boleslav mu vraća mazoviju i pojedine delove Sandomježa [16].
|
|
Pjastovi |
Boleslav V Pjast (Bolesław V Wstydliwy) |
1228—1238 |
Sin Leška Belog i Gremislave od Lucka;
- Pošto je bio maloletan, regent mu je bio stric Henrik Bradati, sa drugim rođacima;
- Vladao je s titulom vojvode (kneza);
- Nekako je uspeo Konradu Mazovskom oteti Sandomjež;
- Sandomjež mu je bio sopstveno leno;
- Stalno ga je u Sandomježu napadao Konrad Mazovski;
- U ratovima protiv Velikopoljske je uspeo dobiti nekoliko zamkova;
- 1230., reforme; uveden je u opticaj nov novac [17];
- Jača uticaj Svetog rimskog carstva u Poljskoj, oni osnivaju gradove i sela i podstiču privredni razvitak;
- Malopoljska se naseljava Nemcima;
- Vlast mu je oteo Henrikov sin, Henrik Pobožni.
|
|
Pjastovi |
Henrik I Pjast (Henryk Brodaty) |
1228—1238 |
Sin Kazimira Pravednog i Jelene Znoemske;
- On je dobio nadimak Henrik Bradati zbog toga, jer je na podsticanje svoje supruge Svete Jadvige, napustio život u raskoši; Pustio je bradu i napustio je život u raskoši; počeo je da nosi vunenu odeću, a ne blistavu odeću od zlata;
- Bio je skroman;
- Otac mu je ostavio Šleziju;
- Bio je regent maloletnog Boleslava, ali vršio je sve vladarske funkcije;
- Vladao je s titulom vojvode (kneza);
- Ratovi protiv Mazovije (1228—1229.), (1231—1232.), (1233), (1234) i (1235);
- Ratovi protiv Velikopoljske (1231—1234.), (1235) i (1237—1238.);
- 1230., reforme; uveden je u opticaj nov novac [17];
- Jača uticaj Svetog rimskog carstva u Poljskoj, oni osnivaju gradove i sela i podstiču privredni razvitak;
- Malopoljska se naseljava Nemcima.
|
|
Pjastovi |
Henrik II Pjast (Henryk II Pobożny) |
1228—1238 |
Sin Kazimira Pravednog i Jelene Znoemske;
- Henrik je bio čovek posvećen Bogu (po tome nazvan Pobožni), bio je dobročinitelj i kao hrabri i odani Hrstosov vojnik je hrabro prkosio Tatarima i od Tatarske ruke je i poginuo;
- Nasledio je presto od oca zanemarujući maloletnog Boleslava;
- Vladao je Šlezijom, Poljskom i Malopoljskom;
- Vladao je s titulom vojvode (kneza);
- Razvijao je dobre odnose sa svojim plemićima, osim sa Boleslavom, koji je proglasio odcepljenje Sandomježa;
- Rat protiv Svetog rimskog carstva (1238—1239) i time je zaustavljen prodor Nemaca u Poljsku na duže vreme;
- (13. februara - 9. aprila) 1241. Nejzda Mongola (Tatara);
|
|
Pjastovi |
Boleslav V Pjast |
1238—1243 |
Sin Leška Belog i Gremislave od Lucka;
- Vladao je samo u Sandomježu;
- Vladao je s titulom vojvode (kneza);
- Zbog njegove maloletnosti regent mu je bio Kliment od Rušče;
- Rat protiv Konrada Mazovskog (1239);
- (13. februara - 9. aprila) 1241. Mongolska (Tatarska) najezda;
- Boleslav u na samom početku godine beži iz Sandomježa u Krakov;
- 13. februara pad Sandomježa;
- 18/28. marta Boleslav je, sa svojom majkom i suprugom, pobegao u Ugarsku, svome tastu, ali kada je saznao da ni u Ugarskoj zbog Mongolskih nasrtaja nije bezbedno pobegao je u Moravsku;
- 1242. je onbovio svoju nezavisnu vlast u Sandomježu uz pomoć Klimenta od Rušče [19];
- Sklopio je mir sa Konradom.
|
|
Pjastovi |
Konrad Pjast, druga vladavina |
1241—1243 |
Sin Kazimira Pravednog i Jelene Znoemske;
- 10. jula 1241. Konrad je podigao veliku vojsku i uz podršku dece je sa njom osvojio, od Mongola, Krakov;
- Vladao je s titulom vojvode (kneza);
- 29. juna 1242. pokolj onih kuji nisu hteli da budu Konradovi podanici;
- Opadanje centralne vlasti;
- Poljaci primaju nemački jezik kao zvanični;
- Rat (u savezu sa Tevtonskim vitezovima i Velikopoljskom) protiv Gdanjska (1242—1243); Konrad osvaja Sartovicu (4. decembra 1242), Vizogrod (decembra 1242) i Naklo (jenuara 1243);
- Početkom 1243. Konrad j na nagovaranje Opole, Poznanja, Litvanaca i Mongola objavio rat Boleslavu;
|
|
Pjastovi |
Boleslav V Pjast, druga vladavina |
1243—1279 |
Sin Leška Belog i Gremislave od Lucka;
- Posle pobede kod Suhodolja osvojio je Krakov;
- Vladao je s titulom vojvode (kneza);
- 1246. državni udar Konrada Mazovskog;
- Ekspedicija protiv Tatara (1248—1249.);
- 1251. otkrivena je so u blizini Bohnje;
- Ekspedicije protiv Bohemije (1253) i (1260);
- Davanje privilegija sveštenstvu (1252—1258);
- Više ne jača uticaj Svetog rimskog carstva u Poljskoj, ali Boleslav Svetom rimskom carstvu poklanja neke gradove;
- Slabljenje centralne vlasti;
- Ekspedicija protiv Lenčice (1259);
- (30. novembra 1259 - 12. februara 1260) Druga Mongolska (Tatarska) najezda;
- 30. novembra 1259. Mongoli pljačkaju Zavihost i Bitom;
- 2. novembra 1260. Pad Sandomježa; Mongoli izvršili pokolj 48 Dominikanaca u crkvi Svetog Jakova;
- Boleslav beži u Ugarsku;
- 12. februara paljenje i pljačkanje Krakova; vojvodin (knežev) zamak je odbranjen;
- juna 1260. osveta nad Tatarima;
- 1265. invazija Litvanaca i Rusina;
- 1271. pobuna protiv Boleslava, s ciljem da Vladislava Opolskog dovedu na vlast;
- 1273. Boleslavljeva osveta nad Vladislavaom
- Pljačkanje Vladislavljevih oblasti;
- 1274. mir sa Opolom;
- 1277. mir sa Bohemijom [19].
|
|
Pjastovi |
Leško II Pjast (Leszek II Czarny) |
1279—1288 |
Unuk Konrada Mazovskog i usvojeni sin Boleslava Stidljivog;
- Bio je voljen i cenjen od svojih podanika;
- Pridržavao se poljskih običaja;
- Vladao je s titulom vojvode (kneza);
- 1280. pobuna plemića Lava Danijeloviča, uz pomoć Mongola;
- 1282. napadi su odbijeni, a pobuna ugušena;
- Česte provale Litvanaca;
- 1282. sukob s crkvom;
- 1285. upad Vroclavskog gospodara u Malopoljsku;
- Janoš i Oton Starzov su nezadovoljni Leškovom vladavinom (posebno zbog Vroclavskog upada) dižu protiv Leška celu zemlju;
- Bitka kod Bohnje (3. maja 1285); Leškova pobeda nad pobunjenicima, koji se smiruju;
- 1286. izmirenje sa crkvom;
- (7. decembra 1287 - krajem januara 1288) treća Mongolska (tatarska) invazija na Poljsku;
- Opsada Sandomježa (decembra 1287); potpun rusinski poraz;
- Bitka kod Laguva (Bitka za Lujsa goru) (decembra 1287); potpun tatarski poraz;
- Bitka kod Kjelce (20. decembra 1287); poraz tatarskih trupa, koje napuštaju Malopoljsku;
- Opsada Krakova (24. decembra 1287); poraz novih tatarskih odreda;
- Pobuna u Krakovu (1288); pobunjenici opljačkali grad;
- Bitka kod Starog Sonča (januar 1288); poraz tatarskih odreda;
- Tatarska pljačka regiona Podhale (januar 1288);
- Tatarska pljačka Podolinjeca (januar 1288);
- Bitka kod Crnog Dunajeca (januar 1288); poraz tatarskih odreda, koji potom napuštaju Poljsku;
- Neuspešni rat protiv plemića Konrada Čerskog (prva polovina 1288) [20].
|
|
Pjastovi |
Henrik IV Pjast (Henryk IV Prawy) |
1288—1290 |
Unuk Henrika Pobožnog;
- 1288. došao je na vlast bez podrške crkve, koja je htela da na presto dovede Boleslava Plockog;
- Vladao je s titulom vojvode (kneza);
- Ljudi su mu zavideli zbog nasleđivanja celog vojvodstva Vroclava i kupovine nekih područja;
- Česte provale Rusina;
- Vodio je ratove sa plemićima i uzurpatorima, za obnovu centralne vlasti;
- U tim borbama je izgubio vlast u Krakovu, ali se vratio na vlast avgusta 1288., iako nikad nije uspeo da obnovi vlast u Sandomježu;
- Sukob sa crkvom, pošto je podržavala njegove neprijatelje;
- Jača uticaj Svetog rimskog carstva u Poljskoj, oni osnivaju gradove i sela i podstiču privredni razvitak;
- Malopoljska se naseljava Nemcima;
- Na samrti je podelio zemlju rođacima [21].
|
|
Pjastovi |
Pšemisl II Pjast (Przemysł II) |
1290—1291 |
Čukun unuk Mješka Starog;
- On je bio čovek, čiji ga poljski narod kroz sve generacije i vekove treba hvaliti. On je proširio svoje kraljevske posede i ojačao je centralnu vlast;
- 25. jula 1290. Pšemisl je umarširao u Krakov;
- Vladao je s titulom vojvode (kneza);
- 12. septembra Pšemisl napušta Krakov i predaje znakove vlasti, ali je nastavio vladati u Krakovu;
- u jesen je postao prestolonaslednik Velikopoljske;
- 15. novembra Pšemisl predaje Bohemiji sve svoje posede osim Krakova
- 6. ili 7. januara 1291. Pšemisl je predao i Krakov Bohemiji, ali je nastavio nositi tu titulu [22].
|
|
Pšemislovići |
Vaclav II Pšemisl (Wacław II Przemyślida) |
1291—1305 |
Zet Pšemisla Pjasta;
- Ovaj čuveni kralj je voleo i poštovao sveštenstvo, finansiran je od strane manastira i štitio ih je [23];
- Poljaci su ga prihvatili za kralja jer su mislili da će se uz Bohemijsku pomoć lakše oduprati Nemcima;
- 1295. je počeo gubiti teritoriju Poljske;
- 1296. obnovio je svoju vlast;
- Od 1300. kralj Poljske;
- Jača uticaj Svetog rimskog carstva u Poljskoj, oni osnivaju gradove i sela i podstiču privredni razvitak;
- Malopoljska se naseljava Nemcima.
|
|
Pjastovi |
Pšemisl II Pjast, druga vladavina |
1295—1296 |
Čukun unuk Mješka Starog;
- 26. jula 1295. - krunisao se za poljskog kralja u Gnjeznu;
- 8. februara 1296. - ubili su ga Vaclavovi ljudi [22].
|
|
Pšemislovići |
Vaclav III Pšemisl (Wacław III Przemyślida) |
1305—1306 |
Sin Vaclava II i Judite Habzburške;
- Upustio se u pijančenje [24];
- Nosio je titulu kralja Poljske;
- Poljaci su ga prihvatili za kralja jer su mislili da će se uz Bohemijsku pomoć lakše oduprati Nemcima;
- 1306. je hteo da učini Poljsku svojim naslednom zemljom, pa ju je napao i poginuo;
|
|
Pjastovi |
Vladislav I Pjast (Władysław Łokietek) |
1306—1333 |
Unuk Konrada Mazovskog;
- Bio je hrabar, uman, vitak, mišićav vredan čovek. Od mladosti do starosti, iako iscrpljen, zadržao je snagu uma i tela. Nije mogao naći nijednog pristojnog viteza podjednako visokog;
- Nagrađivao je intaligentne, niske ljude [25];
- Otac mu je ostavio Brest-Kujavsku;
- Bio je jedan od vođa poljskog saveza protiv stranog uticaja;
- Postao je vojvoda (knez) Sjeradza 1288., a kasnije vladar Mazovije i Šlezije;
- Posle 1306. osvojio je Sandomjež, Krakov i Pomeraniju;
- 1308. izbila je pobuna plemića, podsticana od Nemaca i uz pomoć Tevtonskog reda pobuna je ugušena, ali Vladislav im nije dao ono što su tražili pa su oni napali Pomeraniju; Vladislav ih na kraju pobeđuje uz pomoć Ugarske i Litvanije (1328);
- Posle smrti Henrika Glogovskog 1310. svojio je Velikopoljsku;
- 1311. je izbila Krakovska pobuna, podsticana od Svetog rimskog carstva, koja je brutalno ugušena;
- 1319. se krunisao za kralja Poljske;
- Ovim ratovima, Vladislav je ujedinio Malopoljsku sa Velikopoljskom, i time je postignuto konačno ujedinjenje Poljske.
|
|
Pjastovi |
Kazimir III (Kazimierz III Wielki) |
1333—1370 |
Unuk Konrada Mazovskog;
- Bio je visok, debeo, ozbiljnog lica, kose, guste i kovrdžave i s dugom bradom. Voleo je praznike; prijateljski nastrojen, razuman, pažljiv, dobar, slavan i pristupačan [26];
- Nosio titulu kralja Poljske, koji mu narod nije priznavao, nego priznavao za kralja Krakova;
- 1335. se odrekao Šleske;
- Bogatstvo i prosperitet Poljske;
- Mirovni sporazumi: sa Ugarskom 1334., sa Bohemijom 1336. i Tevtonskim redom 1343.;
- Rast ekonomije;
- 1347. zakonik: Statuti Kazimira Velikog;
- Potvrdio je privilegije Jevrejima i ograničio je njihove kamatne stope na 8%;
- 1355. za svog nasednika je proglasio ugarskog kralja Lajoša;
- Plemstvo više ne mora da plaća ekspedicije van Poljske;
- 1364. osnovao univerzitet u Krakovu;
- Sagradio je brojne zamkove i reformisao vojsku.
- Osvojio je Galiciju-Voliniju;
|
|
Anžujci |
Lajoš I Anžujski (Ludwik Wielki Wegierski) |
1370—1382 |
Sestrić Kazimira Velikog i unuk po majci Vladislava Niskog;
- On je bio rezvijen čovek, sa oholim očima, kovrdžave kose i brade, sa svetlim licem, velikim usnama i blago pogrbljenim ramenima [27];
- Bio je jedini Ugarsko-poljski kralj; vladao područjima od Visle do Jadranskog mora;
- 1377. - posle nekoliko poraza, pobeđuje Litvance i osvaja Podoliju;
- Najmoćniji vladar Evrope svog vremena; Ugarska na vrhuncu moći;
- Plemstvo nezadovoljno zbog vladavine stranaca;
|
|
Anžujci |
Jadviga Poljska (Jadwiga) |
1382—1399 |
Kćerka Lajoša i Jelisavete Kotromanić;
- Lice joj je bilo veoma lepo, ali lepši su bili njeni maniri i vrline [28];
- Posle dugih pregovora i građanskog rata u Velikoposkoj na Poljski presto 1383. dolazi Lajoševa kćerka Jadviga: raspad unije između Litvanije i Poljske; Galicija-Volinija ostaje u Ugarskim rukama;
- 1384. - krunisanje u Krakovu za kraljicu Poljske;
- maj 1385. - udaja za Vladislava Jagela, velikog kneza Litvanije;
- Imala je malo udela u pravoj vlasti, ali je bila diplomatski angažovana;
- Rat protiv Ugarske (1387): povratak Galicije-Volinije;
- Prevela je mnoge knjige sa latinskog na poljski;
- Osnovala je mnogo bolnica;
- Osnovala je biskupiju u Vilnjusu;
- Krakovski univerzitet u čat Jadvige i njenog supruga menja ime u Jaglelonski univerzitet.
- 22. juna 1399. - smrt od komplikacija na porođaju; proglašena je svetiteljkom.
|
|
Personalna unija sa Litvanijom
|
Jagelonci |
Vladislav II Jagelonac (Władysław II Jagiełło) |
1385—1434 |
Suprug Jadvige Poljske;
- Mladost mu je bila nesrećna;
- Bio je mršav, blago sužavane brade. Glava mu je bila mala, skoro je bio protpuno ćelav, imao je crn male oči, velike uši, duboki glas, govorio je brzo, imao je i dug i tanak vrat [29];
- maj 1385. venčanje sa Jadvigom Poljskom, njegovo primanje katolicizma (pri krštenju njegovo ime, Jogaila Algirdaitis je promenjeno u Vadislav Jagelo) i krunisanje za poljskog kralja;
- Tada samo plemstvo u Litvaniji prima katolicizam, Tevtonski red više nema pravo da napada Litvaniju pod izgovorom krstaškog rata;
- 1398. - novi tevtonski napad: Poljaci i Litvanci su nespremni, a Jagelov rođak Vitold zajedno sa tevtoncima, pokušava da otme vlast u Litvaniji, ali Vladislav potpisuje Ostrovski sporazum, kojim Vitoldu daje vlast nad Litvanijom, a on nastavlja da bude kralj Poljsko-Litvanske unije
- 1399. - smrt Jadvige: Vladislav nema prava da je nasledi, ali nema nikakvih pretendenata, pa nastavlja da vlada do 1434:
- Rat protiv Tevtonske države;
- 1409. - uspešna tevtonska invazija protiv Poljske;
- 1409. - Poljaci su ih odbili i osvojili Bamberg;
- 1409. - sklopljen privremeni mir;
- 15. jul 1410. - Bitka kod Grinvalda: uklanjanje tevtonske opasnosti, čiji red se više nikad nije usudio okrenuti se protiv Poljske;
- Postao vitez Zmaj.
|
|
Jagelonci |
Vladislav III Jagelonac (Władysław III Jagiellończyk) |
1434—1444 |
Sin Vladislava Jagela i Sofije Halšanske;
- Bio je lep; imao je crnu kosu i crne oči [30];
- 25. jula 1434. - Vladislavljevo krunisanje: bilo je prekinuto od neprijateljski nastrojenih plemića;
- Njegova puna titula glasila je: Vladislav, milošću Božjom kralj Poljske, Ugarske, Hrvatske, Sandomježa, Krakova, Sjeradza, Lenčice, Kujavije, veliki knez Litve, gospodar Pomeranije i Rutenije;
- Za vreme njegove maloletnosti regent mu je bio krakovski biskup i kardinal Zbignjev Olesnicki, majka i drugi savetnici;
- Zbignjev je zloupotrebljavao svoj položaj, tako što se mešao u državne poslove, koje Vladislav nije redio; i time prekršio sporazum, koji je Vladislav potpisao sa plemićima;
- 1438. - parlament je Vladislava proglasio punoletnim, ali spletke su se nastavile;
- 1440. - Vladislav se uz pomoć pape bori za ugarsku krunu;
- Vladislav krunisan za ugarskog kralja Vladislava I;
- 1442. - pobeda u ratu za krunu Svetog Stefana;
- Negodovanje poljskih plemića, zbog nove personalne unije sa Ugarskom,; zbog koje Vladislav zanemaruje Poljsku;
- 1443—1444. Varninski krstaški rat;
|
|
Jagelonci |
Kazimir IV (Kazimierz IV Jagiellończyk) |
1444—1492 |
Sin Vladislava Jagela i Sofije Halšanske;
- Bio je visok rastom; bio je ćelav, kao njegov otac; bio je mršav; od ranog detinjstva do starosti, voleo je lov [31];
- 1440 - na poziv litvanskih plemića preuzeo je vlast u Litvaniji;
- Za vreme njegove maloletnosti, istinsku vlast su držali plemići;
- 1445. - izabran je za kralja Poljske;
- 25. juna 1447. - postao je kralj Poljske;
- 1454. - Otišao je u rat protiv Tevtonskog reda i pobedio ga je i osvojio Prusku;
- 1457. - pretendent za ugarsko-bohmijski presto.
|
|
Jagelonci |
Jan I Olbraht (Jan I Olbracht) |
1492—1501 |
Sin Kazimira Jagela i Elizabete Habzburške;
- Bio je visok, s očima boje lešnika, imao je ljututo lice. Koščat i jak; grudi ruke i noge su mu bile deblje, imao je retku kosu na glavi, koju je pokrivao kapom. Imao je brze reflekse, najčešće u mačevanju. Voleo je borbu [32];
- Njegova puna titula glasila je: Sa milošću Božjom, kralj Poljske, Krakova, Sandomježa, Sjeradza, Lenčice, Kujavske, veliki knez Litvanije, gospodar i naslednik Rusije, Pruske, Helmna, Elbaga i Pomeranije;
- Nije vladao u Litvaniji;
- Bio je obrazovan;
- Pokušavao je da ojača moć monarha u Poljskoj, ali je sve to bilo uzaludno, a privilegije plemića su još više porasle;
- Finansijska kriza;
- Borio se za interese plemića i tako nije ukinuo kmetstvo;
- Plemstvo je bilo tako zadovoljno da je samo finansiralo pohod protiv moldavskog vojvode Stefana Velikog:
- Nameravali su da na presto u Moldaviji dovedu Žigmunda Starog, Janovog brata;
- Bitka kod Bukovine: Poljaci do nogu potučeni;
- Kad su saznali za taj poraz u zemlju su provalili Tatari i njihovi vrhovni gospodari Turci;
- Mir između Poljaka i Tatara.
|
|
Jagelonci |
Aleksandar I Poljski (Aleksander I Jagiellończyk) |
1501—1505 |
Sin Kazimira Jagela i Elizabete Habzburške;
- Bio je srednjeg rasta, imao je tanko lice i bio je proćelav. Bio je ćutljiv, ali je imao smisao za humor [33];
- Ponovo je ujedinio Poljsku sa Litvanijom;
- Poljsku su opustošili Tatari;
- Stefan Veliki je osvojio Pokutiju;
- Moskovski knez Ivan III je osvojio Mecensk, Serpejsk, Brijansk, Dorogobuž i Putivlj;
- Posle toga Aleksandar se okrenuo ratovanju sa Moldavijom;
- 1505. - doneti novi zakoni tj. novi ustav: ograničava se kraljeva moć u korist vlastele;
- Na samrti naredio je napad na Tatare:
|
|
Jagelonci |
Žigmund I Poljski (Zygmunt I Stary) |
1506—1548 |
Sin Kazimira Jagela i Elizabete Habzburške;
- Kosa mu je bila tamna, imao je velike obrve, preteće oči, obraze obojene prirodnim rumenilom; Ceo stav je izazvao poštovanje; Bio je i mudre prirode [34];
- Ra protiv Rusije (1507—1508.)
- Vodio je rat protiv Pruske:
- 1521. - Poraz Tevtonskih vitezova i njihovo pokoravanje;
- Tatari, po naređenju Turaka, u nekoliko navrata provaljuju u Poljsku;
- Mir s Turcima 1525., na tri godine;
- 1529. - osvajanje Mazovije;
- Reforimisao je pravosuđe;
- Rast ekonomije;
- Bio je mecena umetnosti;
|
|
Jagelonci |
Žigmund II Poljski (Zygmunt II August) |
1548—1572 |
Sin Žigmunda Starog i Bone Sforca;
- Kosa mu je bila tamna, imao je velike obrve, preteće oči, obraze obojene prirodnim rumenilom; Ceo stav je izazvao poštovanje; Bio je i mudre prirode [35];
- Livonski rat (1558—1583.):
- 1559. - Livonija se stavlja pod Žigmundov konkordat;
- 2. avgusta 1560. - Bitka kod Ermesa: Rusi su potukli Livonce;
- 1560. - Pad Felina, pod Rusku vlast;
- 1561. - Livonija se potčinjava Poljskoj;
- 1563. - Rusi osvajaju Polock, ali su poraženi na Uli;
- Žigmund pokušava da uvuče Tatare i Turke u rat protiv Rusije, ali je tu imao polovični uspeh;
- Turci nisu uvučeni u rat, ali Tatari pokušavaju da osvoje Moskvu i poraženi su;
- 1. jula 1569. - Lublinska unija: ostvarena realna unija između Poljske i Litvanije; Litvanija ustupila Poljskoj teritorije današnje Ukrajine.
|
|