Sreten Adžić
Sreten Adžić | |
---|---|
Puno ime | Sreten Adžić |
Datum rođenja | 15. oktobar 1856. |
Mesto rođenja | Mala Sugubina, Kneževina Srbija |
Datum smrti | 9. decembar 1933.77 god.) ( |
Mesto smrti | Beograd, Kraljevina Jugoslavija |
Sreten Adžić (Mala Sugubina, 1856 — Beograd, 1933) bio je pedagog, upravitelj Učiteljske škole u Jagodini.
Rođenje i školovanje[uredi | uredi izvor]
Rođen je 15. oktobra 1856. godine u selu Mala Sugubina kod Trstenika od oca Miluna Milosavljevića i majke Save. Sretenov otac Milun, svršeni bogoslov, koji je radio kao učitelj i majka Sava, umrli su veoma rano, pa starateljstvo nad njim preuzima njegov deda po majci, Hadži Jefta.
Osnovnu školu, u koju je upisan pod prezimenom Adžić, završio je u Trsteniku. Nižu gimnaziju učio je u Kragujevcu, a potom završava i prvi razred Bogoslovije u Beogradu. Prvi razred Učiteljske škole završio je u Kragujevcu, a preostala tri u Učiteljskoj školi u Beogradu.
Prosvetni rad[uredi | uredi izvor]
Nakon položenog učiteljskog ispita zrelosti, prve dve godine službovanja provodi u osnovnoj školi u Trsteniku. Godine 1882. Adžić, kao državni pitomac, odlazi u Beč gde studira pedagogiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beču. Potom, od 1886. godine, na Univerzitetu u Lajpcigu provodi 6 semestara. U ovom periodu se upoznaje sa vaspitnom idejom o ručnom radu kao nastaviom predmetu iz čega će kasnije proizići njegova knjiga „Ručni rad u muškoj školi“. Po povratku u Srbiju predaje u niškoj Učiteljskoj školi kao i Višoj ženskoj školi u Beogradu. Adžić se već tada razvija u odličnog pedagoga i metodičara čija su predavanja razumljiva, zanimljiva i izazivaju veliko interesovanje kod učenika. Zvanje profesora dobija 1895. godine i prelazi da predaje u Učiteljskoj školi u Aleksincu. Za upravitelja Muške učiteljske škole u Jagodini postavljen je 1896. godine i na tom položaju ostaje narednih dvadeset godina. Najplodonosnije godine svoga rada Adžić provodi u Učiteljskoj školi u Jagodini te s pravom možemo reći da je ugled i način rada škole Adžićevo praktično delo koje je služilo za primer drugim školama.
Učiteljska škola u Jagodini[uredi | uredi izvor]
Njegovom zaslugom je u nastavni program uveden predmet „Školski rad“ u okviru koga se teorijski izučavala metodika svih nastavnih predmeta, ali izvodila i praktična nastava u osnovnoj školi. U školi je osnovana pevačka družina, orkestar, đačka družina Uzdanica, bogata knjižnica i čitaonica. Školsko imanje, koje se prostiralo na 10.5 hektara, smatrano je za jedno od najuglednijih u Srbiji. Ponos škole predstavljao je park u kome se nalazilo pet poljskih učionica. Park je zapravo botanička bašta odlično uređena, u kojoj su se nalazile mnoge retke vrste drveća. Kralj Petar I Karađorđević je prilikom posete školi 1915. godine, bio opčinjen parkom te je Adžić u nekoliko navrata boravio na Oplencu, kako bi se i tamo uredio sličan park. U radu na daljem razvoju škole, Adžića prekida Prvi svetski rat.
Dalja službovanja do penzije[uredi | uredi izvor]
Nedugo posle rata, Adžić je premešten za oblasnog prosvetnog inspektora u Subotici, potom na mesto profesora Više pedagoške škole u Beogradu i za upravitelja Učiteljske škole u Vršcu. Svoj plodonosan i za državu dragocen, prosvetni rad, završava 1924. godine odlaskom u penziju. Prevodio je sa esperanta na srpski, i propagirao esperanto.
Dela[uredi | uredi izvor]
- Srpska nacionalna škola, (1891). COBISS.SR 83133703
- Osnovno vaspitanje. Deo 1. Telesno vaspitanje: knjiga za učitelje i roditelje, (1892).COBISS.SR 39056391
- Uvod u nauku o vaspitanju, (1894). COBISS.SR 154510092
- Učiteljeve zabeleške, niz primera iz vaspitačkoga rada, (1894). COBISS.SR 23747335
- Vaspitačeve zabeleške, namenjene roditeljima i prijateljima srpskog podmlatka, (1909). COBISS.SR 79333639
- Kroz vasionu: astronomija, nebeska tela, komete, sa slikama, (1910). COBISS.SR 97063175
- Poljska učionica, higijensko-pedagoška ustanova, sa 66 slika, (1924). COBISS.SR 24200199
- Medonosno šiblje i drveće, (1924).COBISS.SR 133430791
- Lekovite biljke u Jugoslaviji (1930). COBISS.SR 72658951
Odlikovanja[uredi | uredi izvor]
Za svoj rad odlikovan je sledećim odlikovanjima:
- Orden Svetog Save V reda (1889)
- Orden Svetog Save IV reda (1903)
- Orden Svetog Save III reda (1907)
- Krst milosrđa
Porodične prilike[uredi | uredi izvor]
Sreten Adžić je sa suprugom Milevom Popović imao dvoje dece: sina Milovana, koji je poginuo tokom Prvog svetskog rata prilikom povlačenja vojske preko Albanije, i kćer Nadeždu, u monaštvu nazvanu Ana, igumaniju manastira Vraćevšnica.
Umro je 9. decembra 1933. godine u Beogradu.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- (1939) Spomenica u slavu Učitelja, profesora, direktora, pedagoga, naučnika, Narodnog prosvetitelja od zahvalnih mu učenika i poštovalaca. Jagodina COBISS.SR 85782535
- Bakić, V. (1902) Izveštaj o ministarskog izaslanika Učiteljskoj skoli u Jagodini. Prosvetni glasnik, br. 1
- Cvijić, J. (1903) Naselje Srpskih zemalja. Beograd
- Đorđević, O. (2000) Sreten Adžić i njegova porodica. Manastir Vraćevšnice COBISS.SR 177612551
- Marković, B. (1970) Uspomene iz Đačke jagodinske Učiteljske Škole. Jagodina: Biblioteka Učiteljskog fakulteta, Rukopis
- Milosavljević, S. M. (1969) Neki novi podaci o Sretenu M. Adžiću. Nastava i vaspitanje, ul. 376-380
- Milosavljević, S. (1964) Pedagoški rad Sretena Adžića. Beograd: Filozofski fakultet - Odsek za pedagogiju, Diplomski rad
- Nedović, V. Epoha Osnovne škole. Priština: Obeležja
- Nedović V.: Pedagoški ogledi Sretena Adžića, Jagodina, 1998 / Bisera Jevtić COBISS.SR 76430594
- Savić, L. M. (1964) Istorija slepih Srbije. Beograd: Savez slepih Srbije COBISS.SR 91661063
- Spasić, Ž. (1978) Uticaj pokreta Svetozara Markovića na pobune srednjoškolske omladine u Srbiji 70-ih godina XIX veka. Jagodina, separat
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Biografija Sretena Adžića na sajtu Pedagoškog Fakulteta u Jagodini
- SVETLANA MIRČOV, O KNjIZI KROZ VASIONU I NjENOM AUTORU SRETENU M. ADžIĆU
- Stoletna stabla Sretena Adžića („Večernje novosti”, 4. januar 2019)
- Učitelj iz Srbije osmislio đačku praksu - Njegove moderne metode proslavile su se u Evropi („Večernje novosti”, 19. decembar 2022)