Stadion kralja Boduena

Koordinate: 50° 53′ 44.54″ N 4° 20′ 2.70″ E / 50.8957056° S; 4.3340833° I / 50.8957056; 4.3340833
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
50° 53′ 44.54″ N 4° 20′ 2.70″ E / 50.8957056° S; 4.3340833° I / 50.8957056; 4.3340833
Stadion kralja Boduena
Stadion kralja Boduena
MestoBrisel, Belgija
Otvoren23. avgusta 1930.
Renoviran1995.
Kapacitet50,122
Podlogatrava
Cena renoviranja37 miliona
Dimenzije106 x 66 m
Korisnici
Fudbalska reprezentacija Belgije
Ragbi reprezentacija Belgije

Stadion kralja Boduena (franc. Stade Roi Baudouin, hol. Koning Boudewijnstadion) je stadion sa više namena u Briselu, Belgija. Stadion je otvoren 23. avgusta 1930., a na isti dan je otvoren 1995. nakon renoviranja. Najpoznatiji događaj na stadionu je Hejselska tragedija, urušenje dela tribine u kome je poginulo 39 navijača.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Svečano je otvoren 23. avgusta 1930. (dan posle 100 godišnjice Belgije) kao Stade du Jubilé ili Jubelstadion (Jubilej stadion) u prisustvu Princa Leopolda. Sagrađen je da bi se ulepšala Hejselska zaravan. Stadion je u to vreme imao kapacitet od 70.000 mesta. Drveno trkalište za biciklističke trke je dodano kasnije.

1946. stadion je preimenovan u Stadion Hejsel (engl. Heysel Stadium). Bio je domaćin finala Evropskog kupa 1958, 1966, 1974 i 1985. i finala Kupe pobednika kupova 1964, 1976, 1980. i 1996. godine. Najviše gledaoca na stadionu u evropskim utakmicama je zabeleženo 1958., kada je bilo više od 66.000 gledalaca.[1]

Iako je bio stadion fudbalske reprezentacije Belgije, Hejsel nije bio održavan. Od finala Evropskog kupa 1985., počeo je se polako raspadati. Stanje stadiona bilo je tako loše da su Liverpulovi službenici molili UEFA da se finale ne igra na Hejsel stadionu.[2]

Hejselska tragedija[uredi | uredi izvor]

Plan stadiona i sektor Z

Hejselska tragedija se dogodila 29. maja 1985. godine, pre finala Evropskog kupa između Juventusa i Liverpula, kada se, zbog huliganizma, srušio jedan nosivi zid stadiona. Poginulo je 39 ljudi, većinom navijača Juventusa. Događaj je za posledicu imao izbacivanje svih engleskih fudbalskih klubova iz evropskih takmičenja do 1990. godine. Iako je krivica zvanično pripisana navijačima Liverpula, i stadion je delom kriv jer je bio u raspadajućem stanju. Zbog tragedije se posle koristio samo za atletiku, pa je i danas domaćin "Memorijala Van Dam" svake godine.

Obnova[uredi | uredi izvor]

Deceniju nakon katastrofe, odlučeno je da se stadion renovira i preimenuje u ime „Stadion kralja Boduena“ sa troškom od 1.500 miliona BEF (oko 50 miliona $ 1995). Dobio je ime po kralju Boduenu I. Jedini deo koji je ostao od starog stadiona je ulaz. Novi stadion je uz teren imao i atletsku stazu. Ponovo je otvoren 23. avgusta 1995. kao stadion fudbalske reprezentacije Belgije i najveći belgijski stadion; imao je kapacitet od 50.024 sedeća mesta. Na njemu je odigrana prva utakmica Evropskog prvenstva 2000. koje je Belgija organizovala zajedno sa Holandijom.

Od 15. novembra 2006. fudbalska reprezentacija Belgije ponovo igra na stadionu kralja Boduena nakon što je 26. maja 2006. Fudbalski savez Belgije odlučio da više ne igra zbog sigurnosnih problema, ali se ispostavilo da su izveštaji da stadion nije siguran bili netačni i da je stadion ispunjavao sigurnosne standarde. Ragbi reprezentacija Belgije test mečeve kao domaćin igra na ovom stadionu. Jedan meč kupa evropskih šampiona između Rasinga i Sarasensa 2012., je odigran na ovom stadionu.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „"Naš sramtni dan. Times. Pristupljeno 24. 5. 2006. 
  2. ^ „Liverpulova priča 1985.”. Službena stranica Liverpoola. Pristupljeno 24. 5. 2006. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]