Tikrit

Koordinate: 34° 35′ 25″ S; 43° 40′ 32″ I / 34.5901666667° S; 43.6755° I / 34.5901666667; 43.6755
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Tikrit
Bivša Sadamova palata u Tikritu
Administrativni podaci
Država Irak
PokrajinaSaladin
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2012.160.000
Geografske karakteristike
Koordinate34° 35′ 25″ S; 43° 40′ 32″ I / 34.5901666667° S; 43.6755° I / 34.5901666667; 43.6755
Tikrit na karti Iraka
Tikrit
Tikrit
Tikrit na karti Iraka

Tikrit (arap. تكريت) je grad u Iraku, koji se nalazi 160 kilometara severno od Bagdada na reci Tigar.[1] Grad, čija je populacija 2012. godine bila oko 160.000, administrativni je centar pokrajine Saladin.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Grad je prvu put spomenut u Hronici pada Asirije, kao utočište za vavilonskog kralja Nabopolasara tokom njegovog napada na grad Asur 615. p. n. e.[2] Tikrit je obično identifikovan kao helenističko naselje Birta.[3]

Više od hiljadu godina Tikrit je posedovao tvrđavu i veliki hrišćanski manastir. Ponovo je obnovljen kao centar za proizvodnju vunenih tekstila.

1138, legendarni kurdski vođa Saladin je rođen ovde;[4] među mnogim njegovim uspesima je bila odbrana Egipta od Krstaša i ponovno osvajanje Jerusalima 1187. Današnja provincija čiji je Tikrit administrativni centar nosi ime po njemu.

Grad, kao i većina Iraka, je razrušen u 14. veku za vreme invazije Mongola pod Tamerlanom. Tokom osmanskog perioda Tikrit je postojao kao malo naselje koje je pripadalo Rakka Ejaletu; njegovo stanovništvo nikada nije prelazilo 4.000–5.000.[5]

Septembra 1917, britanske snage su preotele grad od Osmanskog carstva tokom Prvog svetskog rata.

Grad je danas možda najpoznatiji kao rodno mesto bivšeg iračkog vođe Sadama Huseina, koji se često voleo da se poredi sa Saladinom. Mnogi viši članovi iračke vlade tokom njegove vladavine birani su iz Sadamovog rodnog plemena, Al Bu Nasira, kao i članovi Iračke republikanske garde, prvenstveno jer je Sadam navodno mislio da može najviše da se osloni na rođake i saveznike svoje porodice. Dominacija Tikrita u iračkoj vladi je postala neprijatna za Sadama i 1977. ih je zamolio da prekinu upotrebu prezimena u Iraku da bi sakrio činjenicu da su mnogi od njegovih ključnih pristalica nosili isto prezime kao i Sadam.[6]

U uvodnim nedeljama invazije Iraka 2003, mnogi posmatrači su špekulisali da će se Sadam vratiti u Tikrit u svoje ”poslednje uporište”. Grad je bio meta jakog vazdušnog bombardovanja i 13. aprila 2003. nekoliko hiljada američkih marinaca sa oko 300 lako oklopljenih vozila je ušlo u grad, nailazeći na mali ili nikakav otpor. Sa padom Tikrita, američki general Stenli Makristal je rekao: ”Očekujem da su veće borbene operacije gotove”.[7]

Tokom potonje okupacije, Tikrit je postao poprište brojnih pobunjeničkih napada protiv okupacionih snaga. Često se označava kao severna osnovica čuvenog ”Sunitskog trougla” u kome je pobuna najintezivnija.

Nakon pada Bagdada, Sadam Husein se skrivao u i oko Tikrita kod rođaka i saveznika u periodu od oko 6 meseci. Tokom poslednjeg perioda svog skrivanja, živeo je izvan mesta Ad-Davr, petnaest kilometara južno od Tikrita. Koalicione snage su ga uhvatile 13. decembra 2003.

22. novembra američka Treća pešadijska divizija je predala kontrolu nad Sadamovom glavnom palatom u Tikritu guverneru provincije Salah ah Din.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Shewchuk, Blair. "SADDAM OR MR. HUSSEIN?" (Archive). CBC News. February 2003. Retrieved on June 24, 2014.
  2. ^ Bradford, Alfred S. & Pamela M. With Arrow, Sword, and Spear: A History of Warfare in the Ancient World. Greenwood Publishing Group, 2001. Accessed 18 December 2010.
  3. ^ Smith, Dictionary of Greek and Roman Geography, s.v. Birtha
  4. ^ Malcolm Lyons and D.E.P. Jackson, "Saladin: The Politics of the Holy War", pg. 2.
  5. ^ Gibb, H. A. R. (2000). „Takrīt”. Ur.: Kramers, J. H. Encyclopaedia of Islam. 10 (Second izd.). BRILL. str. 140—141. ISBN 9789004112117. Pristupljeno 4. 7. 2013. 
  6. ^ MacFarquhar, Neil (2003-01-05). „THREATS AND RESPONSES: ALLEGIANCES; In Iraq's Tribes, U.S. Faces a Formidable Wild Card (Published 2003)”. The New York Times (na jeziku: engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 2020-11-03. 
  7. ^ „Major combat over”. The Age. 15. 4. 2003. Pristupljeno 15. 8. 2014. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]