9. korpus JNA — Knin

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

9. korpus Jugoslovenske narodne armije, odnosno Kninski korpus, bio je korpus Kopnene vojske (KoV) Jugoslovenske narodne armije (JNA) sa štabom u Kninu u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj. Bio je jedan od najboljih korpusa JNA.

Istorija[uredi | uredi izvor]

9. korpus JNA je osnovan 1988. od 9. motorizovane brigade JNA. Zona odgovornosti korpusa bila je sjeverna i srednja Dalmacija. Komanda korpusa bila je u Kninu. Nadređena komanda 9. korpusa bila je Komanda Vojnopomorske oblasti (VPO), komanda Saveznog sekreterijata za narodnu odbranu (SSNO) i Komanda 2. vojne oblasti (2. VO).[1]

Mirnodopski efektivi korpusa su bili skromni. U ljeto 1991. dio snaga 9. korpusa je ugašen (316. motorizovana brigada), a u jesen i zimu iste godine korpus je pojačan novim jedinicama: 271. laki artiljerijski puk PVO, 594. inžinjerski puk, 1. motorizovana brigada i 11. proleterskom motorizovanom brigadom. Krajem avgusta i početkom septembra 1991, 9. korpus je pojačan sa još četiri bataljona iz 1. (1. VO) i 3. vojne oblasti (3. VO): bataljon 4. proleterske motorizovane brigade iz Pirota, bataljon 592. motorizovane brigade iz Kumanova, oklopni bataljon iz Mostara i oklopni bataljon iz Kraljeva. U januaru 1992, 9. korpus se sastojao od: Komande korpusa s prištabnom jedinicom (PJ), 1. motorizovane brigade, 11. proleterske motorizovane brigade, 180. motorizovane brigade, 221. motorizovane brigade, Taktičke grupe 1 9. mješovitog artiljerijskog puka, 557. mješovitog protivoklopnog artiljerijskog puka, 594. inžinjerskog puka, 271. lakog artiljerijskog puka PVO, 405. pozadinske baze, 2. i 3. brigade Teritorijalne odbrane (TO). Od sredine septembra 1991, Komandi 9. korpusa podrijeđena je TO Srpske Krajine u sjevernoj Dalmaciji.[1]

Komandanti 9. korpusa bili su: general-potpukovnik Tomislav Trajčevski, general-major Špiro Niković, general-potpukovnik Vladimir Vuković, general-potpukovnik Ratko Mladić i general-major Savo Kovačević. Načelnici štaba 9. korpusa bili su general-major Janez Rebolj, general-major Ratko Mladić i general-major Savo Kovačević.[1]

Borbeno dejstvo korpusa[uredi | uredi izvor]

U ljeto 1990, 9. korpus je ojačan oklopnim snagama koje su bile raspoređene u Kninu i Benkovcu. Tokom rata u Hrvatskoj sastav klasifikacije „A” 9. korpusa je u proljeće 1991. izašao iz kasarni i organizovao odbranu opština Knin, Benkovac i Obrovac od djelovanja Hrvatske policije. U tom razdoblju korpus je djelovao po sastavu borbeni grupa.[1] Pod tajnim nazivom „Bedem” Komanda 9. korpusa je 22. jula 1991. sprovodila naredbu o mjerama stalne, povišene i potpune borbene spremnosti.[2] Krajem avgusta i u prvoj polovini septembra 1991, korpus je zauzeo Kijevo, Kruševo i Maslenički most. Time je 9. korpus postigao povoljne uslove za napade na primorske gradove duž Dalmacije i 18. septembra 1991. potisnuo snage Zbora narodne garde (ZNG) iz Drniša. Na pravcu GračacGospić djelovale su uglavnom snage krajiških Srba koje su 27. septembra 1991. zauzele Lovinac i deblokirale veliko skladište JNA u Svetom Roku. Tokom napada na šire područje Zadra od 4. do 7. oktobra 1991. 9. korpus je izbio na sam ulaz grada. Zatim je osigurao izvlačenje ljudstva, naoružanja i opreme JNA iz Zadra u garnizone Benkovac i Knin. Većih borbi nakon toga nije bilo sve do 18. na 19. novembra 1991. kada su dijelovi 9. korpusa napali i zauzeli Škabrnju i Nadin. Pri zauzimanju Škabrnje pripadnici 9. korpusa i paravojne formacije su počinili zločin nad pripadnicima ZNG i hrvatskim civilima. Od 25. novembra do 24. decembra 1991, 9. korpus je bio angažovan na preseljenju JNA iz Šibenika, zbog čega su napadi na hrvatske položaje bile svedeni na minimum. Nakon izvlačenja snaga 9. korpus je 31. decembra 1991. i 1. januara 1992. zauzeo Novigrad. Od 3. januara 1992. do prestanka postojanja 9. korpusa je učestvovao u odbrani zauzetih područja i obrazovanja TO Srpske Krajine.[1]

Komandanti[uredi | uredi izvor]

Komandanti 9. korpusa bili su:[1]

Načelnici štaba[uredi | uredi izvor]

Načelnici štaba 9. korpusa bili su:[1]

  • general-major Janez Rebolj (do juna 1991);
  • general-major Ratko Mladić (avgust — decembar 1991);
  • general-major Savo Kovačević (januar — maj 1992).

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d đ e Nazor & Brigović 2010, str. 199—200.
  2. ^ Marijan 2012.

Literatura[uredi | uredi izvor]