Ada Bojana

Koordinate: 41° 51′ 45″ S; 19° 21′ 40″ I / 41.8625° S; 19.361111° I / 41.8625; 19.361111
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ada Bojana
Plaža na Adi Bojani
Ada Bojana na karti Crne Gore
Ada Bojana
Ada Bojana
Geografija
Koordinate41° 51′ 45″ S; 19° 21′ 40″ I / 41.8625° S; 19.361111° I / 41.8625; 19.361111
Administracija
CRNAGORA
Brodići i slavovi na Adi Bojani

Ada Bojana je rečno ostrvo na ušću reke Bojane u Jadransko more, na krajnjem jugoistoku Crne Gore, uz državnu granicu sa Albanijom. Nastalo je veštačkim putem, a zauzima površinu od 4,9 km².

Istorija[uredi | uredi izvor]

Ada Bojana iz aviona

Ada Bojana je nastala, prema predanju, tako što se u 17. ili 19. veku nakon nevremena, u blizini dva manja ostrva, nasukao brod-jedrenjak „Merito“. Godinama se na olupinu ovog broda i obližnja dva ostrvca taložio rečni nanos od kojega je najpre nastao sprud, a zatim i ostrvo. Ovo ostrvo je vremenom reku Bojanu podelilo na dva kraka.

Za vreme Hladnog rata, Ada je bila vojna zona sa strogo čuvanom granicom. To je uslovilo da su njeni pojedini delovi i danas ostali potpuno netaknuti.[1]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Slobodne krave Ade Bojane

Ada Bojana ima oblik trougla. Sa jedne strane je zapljuskuje Jadransko more, a sa druge dve reka Bojana. Plaža okrenuta ka moru je peščana i duga je oko 3 km. Plaža i morsko dno su prekriveni sitnim peskom. Desni rukavac reke Bojane deli ostrvo od 13 km dugačke ulcinjske Velike plaže. Najbliže mesto je selo Štoj, odnosno grad Ulcinj.

Adu Bojanu krasi suptropsko i mediteransko rastinje, a neke od biljnih i životinjskih vrsta su jedinstvene u Evropi. Upravo gusta i bujna vegetacija daje Adi čar Amazonije i zajedno s neobičnim životinjskim svetom pretvara je u poseban mikroekološki prostor. Zaleđe plaže čine dine iza kojih se nalaze jedinstvena staništa na celom Mediteranu. Ornitološki značaj Ade Bojane ogleda se pre svega u značajnim kolonijama mnogih vrsta ptica gnezdarica, između ostalih: čaplje kašikare, male bijele čaplje, sive čaplje, žute čapljice, itd.[1]

Još jedna specifičnost Ade Bojane su i krave koje se slobodno šetaju naokolo.

Turizam[uredi | uredi izvor]

Kamperi na Adi Bojani

Na adi se nalazi poznati turistički i naturistički centar. Nudistički kamp je napravljen 1973. godine. U turističkoj ponudi je boravak u kampu, bungalovima ili sojenicama na Bojani. Obale reke Bojane poznate su po ribarskim sojenicama, sa kojih meštani na tradicionalan način love ribu koja se može jesti u brojnim ribljim restoranima. Sa druge strane Bojane postoji i divlji kamp. Ovde je 1985. godine smiljen film Lepota poroka.

Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica poručuju da pritisak turista i vožnja rekom predstavljaju uznemiravajući faktor za ptice gnezdarice, čije se kolonije nalaze na samoj Bojani a njihova sezona gnežđenja se poklapa sa sezonom dolaska turista.[1]

Inače, od 2013. godine je u toku prodaja Ade Bojane, a na tender koji je raspisala vlada Crne Gore se javilo pet zainteresovanih kompanija iz SAD, Dubaija, Turske, Češke i Hrvatske.[2] U januaru 2017. godine objavljeno je da Nemci kupuju Adu Bojanu. [3][4]

Sport[uredi | uredi izvor]

Ada Bojana je prestižno mesto za surfing na vetru. Povoljni vetrovi prave odlične talase koji omogućavaju surfing i jedrenje. Na Adi Bojani se nalazi škola vind-surfinga. Potencijali Ade Bojane zadovoljavaju i amatere i stroge kriterije profesionalaca. Početnicima pogoduje ravna linija vode jezerca na kome se uče prvi koraci u ovom sportu. Već sedmodnevna obuka kod profesionalnih učitelja omogućava uživanje na vetru, a posle mesec dana obuke dostupni su i vetrovi na otvorenom moru.

Na Adi Bojani još od 1975. godine radi i škola jahanja.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 06. 07. 2008. g. Pristupljeno 22. 07. 2008. 
  2. ^ Pet interesenata za Adu Bojanu, Pristupljeno 28. 3. 2013.
  3. ^ Nemci kupuju Adu Bojanu, Telegraf, Pristupljeno 9. 8. 2017.
  4. ^ Nemci kupuju Adu Bojanu, Blic, Pristupljeno 9. 8. 2017.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]