Ada (programski jezik)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Ada
Aktuelna verzijaAda 2012 TC1[1][2][3]
Datum aktuelne verzije1. februar 2016. god.; pre 8 godina (2016-02-01)
ImplementacijeAdaCore GNAT,[4]
Green Hills Software,
PTC, Inc.,[5]
MapuSoft,[6][7]
DDC-I
UticajiALGOL 68, Pascal, C++ (Ada 95), Smalltalk (Ada 95), Modula-2 (Ada 95) Java (Ada 2005), Eiffel (Ada 2012)
Uticao naC++, Chapel,[8] Drago,[9] Eiffel, Griffin,[10] Java, Nim, ParaSail, PL/SQL, PL/pgSQL, Python, Ruby, Seed7, SPARforte[11], Sparkel, SQL/PSM, VHDL
Veb-sajtwww.adaic.org

Ada je strukturalni, statički tipifikovani, imperativni, i objektno-orijentisani programski jezik visokog nivoa, zasnovan na Paskalu i drugim jezicima. Projektovalo ga je Ministarstvo odbrane SAD, krajem sedamdesetih godina 20. veka, sa ciljem da bude primarni jezik ovog ministarstva. On ima ugrađenu jezičku podršku za kontraktni dizajn, izuzetno snažnu tipifikaciju, eksplicitnu paralelnost izvršenja, sinhrono prenošenje poruka, zaštićene objekte i nedeterminizam. Ada poboljšava sigurnost i održivost koda koristeći kompajler za pronalaženje grešaka radi redukovanja pojave grešaka tokom izvršavanja. Ada je međunarodni tehnički standard koji su zajednički definisali Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) i Međunarodna elektrotehnička komisija (IEC). Prema podacima iz 2020. godine, standard, koji se neformalno naziva Ada 2012,[12] je ISO/IEC 8652:2012.[13]

Zanimljivo je da je naziv dat po Ejdi Bajron, grofici od Lavlejsa, koja se često navodi kao Ada, kćerki engleskog pesnika lorda Bajrona i Anabele Milbank. Baveći se matematikom, Ejda se, kao asistentkinja Čarlsa Babidža, zainteresovala za projekat analitičke mašine, koja se smatra prvim mehaničkim računarom u devetnaestom veku, a Ejda prvim programerom.[14][15]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Ada je dizajnirana kao odgovor na zahtev da se napravi zajednički jezik višeg nivoa za sve odbrambene aplikacije. U takmičenju za novi jezik pobedio je tim Jean Ichbiah-a u "Honeywell Bull"-u.

Ada je ANSI i ISO standard (Reference Manual for the Ada Programming Language, ANSI/MIL-STD-1815A-1983)

Takođe Ada prethodi otkriću objektno orijentisanog dizajna. Međutim ona podržava mnoge strategije OO dizajna i pruža podršku za konsturkciju apstraktnih tipova podatka (objektno orijentisana Ada - "Ada 95").

Bitno svojstvo Ada jezika je "multitasking" ili "multithreading". "Multitasking" omogućava multiprogramiranje jednom korisniku tako što mu omogućava istovremeno izvršavanje većeg broja programa.

Sintaksa je jednostavna, konzistentna i čitljiva. Na primer "if x > 0 then y := 0; end if;" dakle, nepravilno bi bilo "if x > 0 then y := 0;" završetak mora biti sa "end if;".

"Hello, world!"[uredi | uredi izvor]

with Ada.Text_IO;
 
procedure Hello is
begin
  Ada.Text_IO.Put_Line("Hello, world!");
end Hello;

Dijalekti[uredi | uredi izvor]

Ada 83, Ada 95, Ada 2005

Uticaji[uredi | uredi izvor]

ALGOL 68, Pascal, C++ (Ada 95), Smalltalk (Ada 95), Java (Ada 2005)

Programski jezik Ada na: C++, PL/SQL, VHDL

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Technical Corrigendum for Ada 2012 published by ISO”. Ada Resource Association. 2016-01-29. Pristupljeno 2016-02-23. 
  2. ^ „Consolidated Ada 2012 Language Reference Manual”. Ada Conformity Assessment Authority. Arhivirano iz originala 2016-03-03. g. Pristupljeno 2016-02-23. 
  3. ^ „Technical Corrigendum 1 for Ada 2012”. Ada Conformity Assessment Authority. Arhivirano iz originala 2016-03-02. g. Pristupljeno 2016-02-23. 
  4. ^ „Download GNAT Community Edition”. Arhivirano iz originala 30. 10. 2017. g. Pristupljeno 23. 05. 2020. 
  5. ^ „PTC ObjectAda”. PTC.com. Pristupljeno 2014-01-27. 
  6. ^ „MapuSoft Ada-C/C++ changer”. , formerly known as "AdaMagic with C Intermediate"
  7. ^ „AdaMagic with C Intermediate certificate”. 
  8. ^ „Chapel spec (Acknowledgements)” (PDF). Cray Inc. 2015-10-01. Arhivirano iz originala (PDF) 05. 02. 2016. g. Pristupljeno 2016-01-14. 
  9. ^ „Drago”. Arhivirano iz originala 14. 09. 2020. g. Pristupljeno 23. 05. 2020. 
  10. ^ https://cs.nyu.edu/cs/faculty/goldberg/griffin.html.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)
  11. ^ „SPARforte”. 
  12. ^ Ganssle, Jack (2013-05-29). „Ada Resource Association – News and resource for the Ada programming language”. Adaic.org. Pristupljeno 2013-06-14. 
  13. ^ „ISO/IEC 8652:2012 Information technology – Programming languages – Ada. International Organization for Standardization. Pristupljeno 2012-12-23. 
  14. ^ „The Ada Programming Language”. University of Mich. Arhivirano iz originala 22. 5. 2016. g. Pristupljeno 27. 5. 2016. 
  15. ^ Fuegi, J; Francis, J (2003). „Lovelace & babbage and the creation of the 1843 'notes'”. IEEE Annals of the History of Computing. 25 (4): 16—26. doi:10.1109/MAHC.2003.1253887. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]