Albanska dijaspora

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Rasprostranjenost etničkih Albanaca u svetu.
  Albanija
  + 1.000.000
  + 100.000
  + 10.000
  + 1.000

Albanska dijaspora (alb. Mërgata Shqiptare ili Diaspora Shqiptare) su etnički Albanci i njihovi potomci koji žive van Albanije, južne Srbije, jugoistočne Crne Gore, zapadne Severne Makedonije, severozapadne Grčke i južne Italije.

Najveće zajednice albanske dijaspore posebno se nalaze u Italiji, Argentini, Grčkoj, Rumuniji, Hrvatskoj, Turskoj, Skandinaviji, Nemačkoj, Švajcarskoj i SAD. Druge važne zajednice u rastu nalaze se u Australiji, Brazilu, Kanadi, Francuskoj, Belgiji, Novom Zelandu, Ujedinjenom Kraljevstvu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Albanska dijaspora je velika i nastavlja da raste, a Albanci su sada prisutni u značajnom broju i u brojnim drugim zemljama.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Albanska dijaspora predstavlja jednu od najvećih savremenih dijaspora u Evropi, sa emigracijom u stalnom porastu.[1] Mnogi savremeni Albanci koji pripadaju dijaspori odlučuju da svoju etničku pripadnost deklarišu kao svoju nacionalnost, što se vidi u nedovoljnom prijavljivanju etničkih Albanaca u popisu prvenstveno u Severnoj Americi, Južnoj Americi i Okeaniji. Zbog toga što je albanska dijaspora velika, stara i složena, mnogi Albanci u inostranstvu su se venčali, asimilirali ili formirali transnacionalne identitete i zajednice.[2] Ovi razlozi, između ostalog, prepreke su za utvrđivanje pravog obima albanske dijaspore i ukupne populacije.

Posle dolaska komunista na vlast u Albaniji nakon Drugog svetskog rata, emigracija je zabranjena, a kršenja strogo kažnjena. Uprkos tome, ogroman broj Albanaca je izbegao na jug Srbije (prvenstveno Kosovo i Metohiju) i zapad Severne Makedonije. Istovremeno, natalitet Albanaca u Albaniji i Srbiji bio je među najvišim u Evropi, a privrede među najslabijima (posebno pod Hodžinim režimom), što je dovelo do ogromnog porasta broja mladog stanovništva u oba regiona i posledično ogromna potražnja za emigracijom kada su granice otvorene 1990-ih. Stopa emigracije postepeno se smanjivala krajem 2000-ih, sa naglim porastom 2014/15.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Barjaba, Joniada. "Albanian Diaspora across the World." Athens Journal of Mediterranean Studies: 173.
  2. ^ Demmers, Jolle (2002). „Diaspora and conflict: Locality, long-distance nationalism, and delocalisation of conflict dynamics”. Javnost - the Public. 9 (1): 85—96. S2CID 145737785. doi:10.1080/13183222.2002.11008795. .