Andrihov
Andrihov polj. Andrychów | |
---|---|
![]() Palata u Andrihovu | |
Administrativni podaci | |
Država | ![]() |
Vojvodstvo | ![]() |
Povjat | Povjat vadovicki |
Osnovan | između 13. i 14. veka |
Status grada | 1767. |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2012. | 21.239 |
— gustina | 2.056,05 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 49° 51′ S; 19° 21′ I / 49.85° S; 19.35° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 333 m |
Površina | 10,33 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Jan Pjetras |
Poštanski broj | 34-120 |
Pozivni broj | (+48) 33 |
Registarska oznaka | KWA |
Veb-sajt | |
http://www.um.andrychow.pl/ |
Andrihov (polj. Andrychów) je grad u Poljskoj u Vojvodstvu Malopoljskom u Povjatu vadovickom. Prema popisu stanovništva iz 2011. u gradu je živelo 21.530 stanovnika.[1]
Grad je sedište opštine Andrihov. Od 1975. do 1998. godine grad se nalazio u Bjelskjem vojvodstvu (polj. województwo bielskie).
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/31/Vojvodstva_Poljske.png/220px-Vojvodstva_Poljske.png)
.
Andrihov je najveći grad i opština u Vadovickom povjatu.
Položaj[uredi | uredi izvor]
Grad se nalazi u Andrihovskoj kotlini, u planinskom lancu Beskid Mali (polj. Beskid Mały) u podnožju planine Panjska Gora (polj. Pańska Góra). Kroz grad prolazi reka Vjepšovka (polj. Wieprzówka). Andrihov se nalazi na nadmorskoj visini od 333 metara. Grad se razvija kao turističko naselje.
Nalazi se uz međunarodni putni pravac Krakov – Ćešin. Kroz grad prolazi železnička pruga iz Bjelsko-Bjale do Lancekrone kod Kalvarije Zebžidovske.
Istorija[uredi | uredi izvor]
- Grad je nastao između 13. i 14. veka
- 1665 - godine Andrihov su razorile švedske trupe
- 16. vek - razvija se tkanje
- 1767 - Andrihov dobija status grada
- 1791 - osnovana prva škola u gradu
- 18. vek - vrhunac uspona seljačkih tekstilnih udruženja
- 1888 - otvara se železnička pruga
- 19. vek – industrijska revolucija
- kraj 19. veka – razvija se jevrejsko stanovništvo
- 1908. godine – nastaje prva mehanička tkaonica
- 1920 — 1939. godine – Andrihov se razvija kao turističko mesto
- 4. septembra 1939 – grad okupiraju nacističke trupe
- 26. septembra 1941 — nacisti osnivaju geto u Andrihovu.
- 27. januara 1945 — sovjetska vojska ulazi u grad
- do 2005. razvoj Andrihova kao turistički i industrijski centar
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Prema preliminarnim podacima sa popisa, u gradu je 2011. živelo 21.530 stanovnika.
2002. | 2011. | 2012. |
---|---|---|
22.187[1] | 21.530[1] | 21.239 |
Privreda[uredi | uredi izvor]
Tradicionalna ekonomska grana u ovom kraju je bilo tkanje. U 18. i 19. veku proizvodnjom i trgovinom platna su se bavila seljačka udruženja tzv. kolegacije (polj. kolegacje). Godine 1908. je nastala prva galicijska mehanička tkaonica.
Danas je Andrihov jedan ov važnijih industrijskih centara u Malopoljskoj. U gradu se razvija: mašinska industrija i tekstilna industrija.
U gradu je sviše zastupljen turizam i agroturizam. Zbog svog položaja i izgrađene infrastrukture Andrihov je važan turistički centar u regionu.
Religija[uredi | uredi izvor]
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/8d/Andrych%C3%B3w_synagoga.jpg/200px-Andrych%C3%B3w_synagoga.jpg)
- Rimokatolička parohija svetog Mateje
- Rimokatolička parohija svetog biskupa mučenika Stanislava
- Dvorana kraljevstva Jehovinih svedoka
- Sabor Subotara
Kultura i turizam[uredi | uredi izvor]
Andrihov je počeo da se razvija kao letnje odmaralište u Poljskoj između dva svetska rata. Iz tog razdoblja potiču velike investicije kao što su bazen i sportski stadion. Danas se grad razvija kao agroturistički centar i polazna baza za dolazak do planinskog lanca Beskid Andrihovski (polj. Beskid Andrychowski).
Turističke atrakcije[uredi | uredi izvor]
- Beskid Mali sa vrhovima Leskovjec (polj. Leskowiec) i Gronj Jana Pavla II (polj. Groń Jana Pawła II)
- barokna crkva svetog Mateja (1721) sa parkom,
- klasični dvorac Boborovskih (prva polovina 19. veka)
- Regionalna kuća
- rezervat prirode Madohora (polj. Madohora)
Sport[uredi | uredi izvor]
- ženski odbojkaški klub Andrhov
Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v „POLAND: Małopolskie”.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Zvanični veb-sajt
- Snimak uživo sa kamere u na centralnom trgu Arhivirano na sajtu Wayback Machine (10. februar 2008)
- Plan grada na servisu mapa.targeo.pl