Andrija Mohorovičić
Andrija Mohorovičić | |
---|---|
![]() | |
Lični podaci | |
Datum rođenja | 23. januar 1857. |
Mesto rođenja | Volosko, Habzburška monarhija |
Datum smrti | 18. decembar 1936.79 god.) ( |
Mesto smrti | Zagreb, Kraljevina Jugoslavija |
Obrazovanje | Karlov univerzitet u Pragu |
Andrija Mohorovičić (Volosko, 23. januar 1857 — Zagreb, 18. decembar 1936) bio je hrvatski meteorolog i seizmolog, profesor Zagrebačkog univerziteta.[1][2]
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođen je 23. januara 1857. u Voloskom kraj Opatije. Posle osnovne škole, završava gimnaziju u Rijeci. Studije matematike i fizike Filozofskog fakulteta u Pragu upisao je 1875.[3] Po završenim studijama predavao je u gimnaziji u Zagrebu (1879—1880), zatim u realci u Osijeku, a od 1882. godine u Nautičkoj školi u Bakru. Na ličnu molbu 1891. godine premešten je u Zagrebačku realku. 1. januara 1892. postaje upravnik Meteorološke opservatorije na Griču.
Godine 1893. postaje doktor filozofije na zagrebačkom Sveučilištu - disertacija O opažanju oblaka, te o dnevnom i godišnjem periodu oblaka u Bakru. Godine 1910. postaje univerzitetski profesor.[3] Od 1893. do 1917/18. godine na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu predavao je geofiziku i astronomiju.[4]
Godine 1893. godine postaje dopisni, a 1898. godine redovni član Jugoslavenske akademije nauka i umetnosti u Zagrebu.
Krajem 1921. godine odlazi u penziju. Preminuo je 18. decembra 1936. godine u Zagrebu, gde je i sahranjen.
Njemu u čast 1996. godine asteroid s rednim brojem 8422 dobio je naziv - 8422 Mohorovičić.
Naučni rad[uredi | uredi izvor]
Kao upravnik Meteorološke opservatorije u Zagrebu bavio se i seizmologijom, pri čemu je radio na određivanju položaja epicentara zemljotresa. Mohorovičić je proučavao prostiranje seizmičkih talasa kroz Zemljinu koru i ponašanje građevina za vreme zemljotresa. Merenjima brzina prostiranja seizmičkih talasa ustanovio je postojanje diskontinuiteta kojim je utvrdio položaj donje granice Zemljine kore. Postojanje ovog diskontinuiteta je naknadno potvrđeno, a njegovo otkriće je svetski priznato. U njegovu čast nazvan je Mohorovičićev diskontinuitet ili kraće Moho.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Andrija Mohorovičić Croatian geophysicist”. Britannica. Pristupljeno 30. 1. 2021.(jezik: engleski)
- ^ „Mohorovičić, Andrija”. Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 30. 1. 2021.(jezik: engleski)
- ^ a b „SRL 78:6 - Historical Seismologist”. www.seismosoc.org. Pristupljeno 2021-01-30.
- ^ Orlić, Mirko (2007-12-31). „Andrija Mohorovičić as a meteorologist”. Geofizika (na jeziku: engleski). 24 (2): 75—91. ISSN 0352-3659.