Ajak
| Ajak mađ. Ajak | |
|---|---|
 Ime naselja pisano rovaškim pismom | |
 Zastava
 Grb
| |
| Administrativni podaci | |
| Država |  Mađarska |
| Region | Regija velike severne ravnice |
| Županija | Sabolč-Satmar-Bereg |
| Srez | Kišvarda |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo | |
| — 2022. | 3.396 [1] |
| — gustina | 149,8 st./km2 |
| Geografske karakteristike | |
| Koordinate | 48° 06′ 36″ S; 22° 01′ 31″ I / 48.1101° S; 22.0254° I |
| Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
| Površina | 24,76 km2 |
  Ajak Ajak na karti Mađarske | |
| Poštanski broj | 4524 |
| Pozivni broj | 45 |
| Veb-sajt | |
| www.ajak.hu | |
Ajak (mađ. Ajak) je grad u severoistočnoj Mađarskoj. Ajak je značajan grad u okviru županije Sabolč-Satmar-Bereg.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Lokacija
[uredi | uredi izvor]Nalazi se u „Tisantulu” (preko Tise), u severnom delu županije Sabolč-Satmar-Bereg. Jedna trećina površine naselja pripada „Retkezu”, dve trećine „Njiršegu”, geografskim ppredelima.
Naseljena mesta u susedstvu: Kišvarda sa severa, Anarč sa istoka, Đulahaza sa jugoistoka, Njirtaš sa jugozapada, Patroha sa zapada i Retkezberenč sa severozapada. Najbliži grad je Kišvarda, udaljen 6 kilometara.
Pokriva površinu od 2.476 km2 (955,99 sq mi) i ima populaciju od 3.952 ljudi (2002).
Istorija
[uredi | uredi izvor]Ajak je jedno od najstarijih sabolčskih naselja u. Prvi sačuvani pisani oblik njegovog imena iz 1270. je Ajak (Ayac). Kao kraljevska donacija kralja Bele i Ištvana V, ovde su se naselili Kuni, koji su se postepeno spojili u mađarsku zajednicu.
Za vreme turskog potčinjavanja naselje je skoro potpuno opustošeno.
U 18. veku doseljeni su Slovaci, a potom i Mađari iz županije Heveš, koji su zauzimali svaki svoj deo sela. Tako su nastala 4 sela: Nađajak (Mađarveg. Mađari), Faluderek (mešano), Kišajak (mešano) i Totveg (Slovaci). Doseljenici Heveša doneli su sa sobom tradiciju uzgoja duvana.
U 19. veku epidemije kolere su dva puta opustošile selo (1831 i 1873).
Na preporuku ministra državne uprave i pravde, titulu grada Ajak je dobio 15. jula 2013. godine.[2]
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Godine 2001. 98% stanovništva naselja se izjasnilo kao Mađari, 2% Romi.[3]
Tokom popisa iz 2011. godine, 89,9% stanovnika se izjasnilo kao Mađari, a 1,6% kao Romi (10,1% se nije izjasnilo).
Verska distribucija je bila sledeća: rimokatolici 55,4%, reformatori 10,6%, grkokatolici 20,8%, nedenominacioni 0,6% (12,2% nije odgovorili).[4]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ [1]. Hungarian Central Statistical Office. 1. januar 2022. . (Pristupljeno: 30. januar 2023.)
- ^ „A köztársasági elnök 325/2013. (VII. 10.) KE határozata városi cím adományozásáról” (pdf). Magyar Közlöny 2013. évi 118. szám, 64033. oldal. 2013-07-05. Pristupljeno 2013-07-13.
- ^ A 2001-es népszámlálás nemzetiségi adatsora
- ^ Ajak Helységnévtár
