Belajska isposnica

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Belajska isposnica
Detalj i Belajske isposnice
Opšte informacije
MestoBelaje
OpštinaDečani
Država Srbija
Vreme nastanka1300/1400.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture
Nadležna ustanova za zaštituPokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture

Belajska isposnica je jedna od srednjovekovnih isposnica koje se nalaze na prostoru od manastira Visoki Dečani i prostiru se u pojasu dugom desetak kilometara i njihov tačan broj se ni sada ne zna. Uglavnom su ih koristili monasi manastira Visoki Dečani. Isposnica predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.[1]

Položaj i prošlost isposnica[uredi | uredi izvor]

Najpoznatije isposnice su: Isposnica kralja Stefana Dečanskog, Isposnica svete Jelene, Isposnica svetog Jefrema (budućeg srpskog patrijarha) i Usposnica Belajska.

Isposnica Belajska se nalazi visoko u stenama Belajske planine, iznad Belaje, naseljenog mesta, na teritoriji opštine Dečani, na Kosovu i Metohiji. Najraniji pomen neke od ovih isposnica je krajem 13. veka, a u jednoj, Belajskoj, sačuvane su freske iz 14. veka. Neke od njih - poput predstave Sv. Trojice sa tri lica - nisu uobičajene ikonografije za vreme u kojem su nastale.

Arhitektura Belajske isposnice[uredi | uredi izvor]

Arhitektura Belajske isposnice-crkve posvećene Bogorodici, osim prirodnih oblika pećine, podrazumevala je i isklesani oltarski prostor, poluobličasti svod, kao i dozidani jugozapadni deo hrama. Pisani izvori svedoče o kontinuitetu duhovnog života u ovoj pećini tokom srednjeg veka. U srednjem veku u Belajskoj isposnici je bio smešten prepisivačko-književni centar. Među predmetima od zlata i srebra koji su se čuvali u riznici ove isposnice nalazila se jedna tamjanica vrhunske zlatarske izrade, kao i jedan izuzetno izrađen bokalčić.

Osnov za upis u registar[uredi | uredi izvor]

Rešenje Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Prištini, br. 774 od 28. 10. 1966. Zakon o zaštiti spomenika kulture (Sl. glasnik SRS br.3/66 ).

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Glas crpske/Oštećene isposnice”. Arhivirano iz originala 11. 03. 2016. g. Pristupljeno 03. 03. 2016. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]


Napomena: Sadržaj ovog članka je jednim delom ili u celosti preuzet sa http://www.sanu.ac.rs. Nosilac autorskih prava nad materijalom je dao dozvolu da se isti objavi pod slobodnom licencom. Dokaz o tome se nalazi na OTRS sistemu, a broj tiketa sa konkretnom dozvolom je 2009072410055859.