Pređi na sadržaj

Biblioteka „Gligorije Vozarović“ Sremska Mitrovica

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Biblioteka Gligorije Vozarović
Osnivanje1866.
LokacijaSremska Mitrovica
 Srbija
Obim118.187
DirektorSlobodan Kekić
AdresaVuka Karadžića 1
Veb-sajtBiblioteka Gligorije Vozarović

Biblioteka Gligorije Vozarović je kulturna ustanova velikog značaja u Sremskoj Mitrovici, osnovana je na temeljima srpske građanske čitaonice iz 1886. godine i jedna je od najstarijih biblioteka na području Srema. Predstavlja jednu od regionalnih biblioteka u bibliotečko-informacionom sistemu Republike Srbije, a prema rešenju Ministarstva za kulturu obavlja matičnu funkciju za biblioteke Srema. Dobija ime po poznatom knjigovescu i izdavaču Glioriju Vozaroviću.

Ustanova Biblioteke Gligorije Vozarović u Sremskoj Mitrovici smešteno je u zdanje Srpskog doma u samom srcu starog dela grada.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Glavno zdanje biblioteke smešteno je iznad velike kupole zdanja „Srpskog doma“ u samom srcu Sremske Mitrovice

Nastanak Srpske građanske čitaonice[uredi | uredi izvor]

Srpska građanska čitaonica u Mitrovici osnovana je 4. februara 1866. godine.[1][2] Pravila su usvojena 8./21. februara 1904. godine na Glavnoj redovnoj skupštini. Štampana su u mitrovačkoj štampariji Miroslava Spajića. U šest poglavlja je regulisan celokupan rad:

  • Naslov i cilj
  • Članovi
  • Društvena uprava
  • Opšta opredeljenja
  • Prestanak rada društva
  • Obavezna moć društvenih pravila

Od Srpskog akademskog društa Zora iz Beča dobila je 1906. 10.000 narodnih maraka za osnivanje Narodne knjižnice koja bi širila obrazovanost i pismenost. Primanje žena u Čitaonicu bila je retkost. Tek 1912. posle kraće debate primljena je prva žena, a 1913. na predlog Jovana Udickog žene su dobile dozvolu za učlanjenje.[2]

Čitaonica tokom Prvog i Drugog svetskog rata[uredi | uredi izvor]

Prvi svetski rat i požar Knjižnice koji se dogodio 6. septembra 1914. uticali su da Čitaonica prestane sa radom 5 godina. Godine 1919. Čitaonica se preselila u prostorije Imovine opštine i tu ponovo otpočela svoj rad, a zbog nestabilnih političkih situacija i ratnih godina prestaje sa radom tridesetih godina.

Početak Drugog svetskog rata je ponovo vreme stradanja knjige. Ponovo se 1946.godine osniva gradska knjižnica i čitaonica u Sremskoj Mitrovici, 1948. preseljena je u Dom kulture, a 1949. u nove prostorije u centru grada. Tada broji 4.445 knjiga, dok je broj članova bio sve veći, najviše upisanih đaka i studenata. Biblioteka razvija nove puteve na starim temeljima, ponovo organizuje manifstacije, predavanja, književne večeri, nastavlja se rad pokretne biblioteke.[2]


Gradska biblioteka Prosveta[uredi | uredi izvor]

Iako je rad čitaonice bio različitog obima sa povremenim prekidima i teškoćama koje su i život i surovosti dva rata donosili, ona ostaje plemeniti početak i koren bibliotekarstva u gradu. Posle Drugog svetskog rata, 1946. godine, dolazi do objedinjavanja knjižnih fondova u gradu i stvaranja Narodne knjižnice i čitaonice „Prosveta“, koja je imala 2.115 knjiga i bila smeštena u dve prostorije privatne zgrade. Na inicijativu biblioteke i Saveta pionira se 1957. godine osniva prvo Dečje odeljenje. Odvojeno je 2500 knjiga, i u prvoj godini rada upisano oko 500 čitalaca. Tokom šezdesetih godina mreža biblioteka u Sremskoj Mitrovici bila je nerazvijena. Radila je samo biblioteka Prosveta i imala je ogranak u Opštoj bolnici. U okolnim selima su povremeno radile biblioteke, bez sredstava i stručnog rada, a 1964. se otvaraju tri ogranka. Biblioteka vremenom menja populistički karakter i okreće se zadovoljavanju kulturnih, prosvetnih i informacionih potreba svih slojeva stanovništva, rad postaje zakonom regulisan i finansiran iz javnh sredstava, a fondovi se polako popunjavaju stručnom i naučnom literaturom, pored beletristike i knjiga za decu. Biblioteka je 13. oktobra 1966. godine dobila nove prostorije za Dečije odeljenje, koje je brojalo 8.390 knjiga. U aprilu 1968. godine biblioteka je dobila diplomu i novčanu nagradu za najbolju biblioteku u Vojvodini, a zbog izuzetnih uspeha u radu sa školskom decom, Kulturno-prosvetna zajednica Republike Srbije, izdavačka preduzeća i Opštinska zajednica obrazovanja za Srem, poklonili su Dečijem odeljenju 5.200 knjiga. Godine 1969. biblioteka Prosveta preseljena je u strogi centar grada, u Srpski dom u kojem je ranije bio smešten hotel Park. Na Dan oslobođenja grada, 1. novembra 1969. bilo je otvaranje biblioteke.[2]

Biblioteka Gligorije Vozarović[uredi | uredi izvor]

Sedamdesete[uredi | uredi izvor]

Sedamdesetih godina došlo je do razvoja industrije i mreže kulturno-obrazovnih institucija u gradu, menjala se intelektualna i profesionalna struktura korisnika biblioteke što je zahtevalo popunjavanje fondova literaturom uže stručne sadržine. Tako je izdavanjem enciklopedija, leksikona, rečnika, književne kritike i njihovim smeštanjem u novi, namenski prostor osnovano 1969. godine Naučno odeljenje. Godine 1970. biblioteka je dobila i novi naziv Gligorije Vozarević, po knjigovescu i izdavaču koji je rođen u Ležimiru, selu blizu Sremske Mitrovice. Bila je član uduženja Bratstvo osam biblioteka koju su činile i biblioteka u Cetinju, Tetovu, Čačku, Mostaru, Kranju, Karlovcima i Kosovu . Sedamdesetih godina broj čitalaca je bio nedovoljan, te je počela borba za nove knjige i čitaoce. Upućena su pisma radnim organizacijama, uspostavljena je saradnja sa sindikatima, planirano je organizovanje kulturno-umetničkih i obrazovnih priredbi i predavanja. gostovanje poznatih umetnika i pisaca, takmčičenja za učenike srednjih škola. Takođe, počela je i sa radom pokretna biblioteka. Dva puta mesečno knjižničari su nosili kofer sa knjigama u fabriku Mitros, radnici si uzimali knjige na čitanje i uredno ih vraćali. Bilo je aktivno i Dečije odeljenje, koje je za svoje čitaoce organizovalo niz kulturno-obrazovnih programa. Godine 1973. biblioteka je otvorila prvu diskoteku sa namerom da širi muzičku kuturu. Čitaonicama je na raspolaganju bila kolekcija od 160 muzičkih ploča sa različitim žanrovima. U decembru, 1977. godine, posle dugogodišnjih priprema došlo je do realizovanja jednog od do tada najvećih akcija biblioteke, Bibliobus - pokretna biblioteka. Vozač – knjižničar je u kombiju, svakog dana po utvrđenom redosledu, sa određenim brojem knjiga iz Odeljenja za odrasle i Odeljenja za decu, obilazio mesne zajednice i radne organizacije. Na ovaj način je biblioteka ušla u proizvodne hale, menze, klubove i približila se radnicima koji su postli značajan deo čitalačke publike.[2]


Osamdesete[uredi | uredi izvor]

Osamdesete su za biblioteku bile godine jubileja i nagrada. Godine 1986. obeležavalo se 120 godina od osnivanja Srpske građanske čitaonice i 40 godina rada u slobodi. Biblioteka je 1980. raspolagala knjižnim fondom od 87.654 knjiga. Za period od 1981- 1985. radna grupa Saveza bibliotečkih radnika Srema usvojila je plan razvoja biblioteka. Dogovoreno je da stručna literatura u biblioteci u Sremskoj Mitrovici bude specijalizovana za oblasti medicine, mesne, šumarske, i drvoprerađivačke oblasti. Usvojen je predlog da se izradi Centralni katalog stručne literature. U 1983. godini urađena je prva revizija knjiga, koja je uspešno odrađena, tako da je fond iznosio 90.424 knjiga. Krajem osamdesetih godina doneseni su mnogi zakoni o bibliotekarstvu, koji su jasno definisali položaj i ulogu bibliotekara, te se biblioteka suočila sa novim promenama.

Devedesete[uredi | uredi izvor]

Devedesete su započete obeležavanjem 200 godina od rođenja Gligorija Vozarovića. Knjižni fond u biblioteci brojao je 107.902 knjiga. Godine 1994. biblioteka u Sremskoj Mitrovici postala je jedna od regionalnih biblioteka u bibliotečko-informacionom sistemu Republike Srbije. Krajem 20. veka biblioteka je ispunjavala profesionalne, umetničke, javne i kulturne funkcije.[2]

Biblioteka u 21. veku[uredi | uredi izvor]

Biblioteka je, poštujući tradiciju iz koje je pronikla, za svoj Dan izabrala 4. februar, dan kada je nastala Srpska građanska čitaonica u Sremskoj Mitrovici i prvi put ga obeležila 2002.godine. Dečije odeljenje je 2003. štampalo Knjigoteku u kojoj je svakog meseca obaveštavlo decu o novim knjigama i programima. To je bio prvi informativni list ovog odeljenja. Uveden je novi program za obradu bibliotečkih fondova, 24. februara 2005. prezentovan je rad i održana obuka za bibliotekare koji će raditi u BISIS programu. Tako je posle MPA i VINAJSIS programa, ponovo počelo stvaranje nove e-baze bibliotečkih fondova u BISIS-u. Godine 2006. obeležavalo se 140 godina od osnivanja Srpske građanske čitaonice u Mitrovici, a od 18. do 25. maja 2007 pola veka od osnivanja Dečjeg odeljenja koje je brojalo 39.115 knjiga obrađenih u BISIS programu. Godine 2008. pokrenut je poseban program za tinejdžere i 11. juna otovren je omladinski kutak Zona mladih. To je bilo fizički odvojeno, urbano uređeno, moderno opremljeno i opušteno mesto u čitaonici Odeljenja za odrasle. Građa je prilagođena potrebama mladih, od romana, stripova, priručnika, popularnih časopisa do izbora muzike, računarskih programa, igara i slično. Biblioteka je 2009. otvorila još jednoj posebnoj grupi čitalaca, a to su žene sa sela, pošto su se udruženja žena organizovala u raznim selima mitrovačke opštine sa ciljem da se neguje etno-tradicija. Od 2011. godine korisnicima su na raspolaganju i računar i internet. Danas Biblioteka po svojoj razvijenosti i funkciji predstavlja jednu od regionalnih biblioteka u bibliotečko-informacionom sistemu Republike Srbije. Biblioteka raspolaže prostorom od 673 m2 koji je razdvojen i nalazi se u sklopu susednih zgrada. U Biblioteci radi 24 zaposlena, od toga 20 bibliotečkih radnika. Knjižni fond broji preko 120.000 knjiga, dok je u 2015. godini iznosio 118. 187 knjiga.[3]


Odeljenja[uredi | uredi izvor]

Unutrašnja organizacija sledi zakonske odredbe.[2]

Matična služba[uredi | uredi izvor]

Prema rešenju Ministarstva za kulturu Biblioteka obavlja matičnu funkciju za biblioteke Srema u opštinama Inđija, Irig, Pećinci, Ruma, Stara Pazova i Šid od 1961. U svojoj nadležnosti ima 6 narodnih, 32 osnovnoškolske, 12 srednjoškolskih i pet specijalnih biblioteka, u kojima radi 156 bibliotečkih radnika.

Odeljenje za nabavku i obradu knjiga[uredi | uredi izvor]

Nabavlja i obrađuje knjige za sva odeljenja i ogranke. U odeljenju se izgrađuju centralni, autorski, stručni, predmetni i naslovni katalog. Odeljenje raspolaže knjižnim fondom od 52.453 knjige iz oblasti nauke, umetnosti i književnosti, 9 dnevnih novina i 4 časopisa koje koristi 4.525 upisanih čitalaca. Organiѕuju se književni susreti, poteske večeri, tribine i izložbe u čitaonici odeljenja. Od 2005. vodi inventar i obradu u BISIS programu.

Odeljenje sa stručnom literaturom[uredi | uredi izvor]

Čitaocima daje na korišćenje u svom prostoru bogat fond od 10.783 naslova iz svih oblasti nauke, umetnosti i književnosti. Namenjen korisnicima koji se bavi naučno-istraživačkim, studijskim i publicističkim radom.

Zavičajno odeljenje[uredi | uredi izvor]

Čuva kulturnu baštinu Opštine. Sakuplja i obrađuje svu knjižnu u neknjižnu građu, koja se svoji sadržajem, mestom izdanja ili autorstvom odnosi na teritoriju opštine. Zbirka broji 1.606 knjiga i 39 naslova novina, časopisa, magazina i nedeljnika.

Odeljenje za rad sa decom i omladinski kutak[uredi | uredi izvor]

Preko raznovrsnih oblika kulturno-vaspitnih aktivnosti i knjižnog fonda od 46.631 knjiga i 8.638 slikovnica kroz svet knjige i čitanja vodi decu od predškolskog uzrasta do završetka osnovne škole. U odeljenju, pored iznajmljivanja željene knjige oni mogu da učestvuju u takmičenjima u crtanju, recitovanju, pisanju, kvizovima, kreativnim radionicama ili prisustvuju književnim susretima. Ogranci u Bosutu, Jarku, Kuzminu, Martincima, Čalmi i Šašincima svojim knjižnim fondovima od 38456 knjiga i književnim programima zadovoljavaju potrebe za kulturom dece i meštana ovih sela.

Odeljenje za popularizaciju knjige[uredi | uredi izvor]

Odeljenje je u saradnji sa školskim i predškolskim ustanovama, nevladinim organizacijama, preduzećima, udruženjima žena i penzionera. Program obuhvata širok krug čitalaca, od kojih je posebno značajan program namenjen mladima Zona mladih, koji okuplja korisnike srednjih škola.

Odeljenje za rad sa odraslima i fond strane knjige[uredi | uredi izvor]

Sadrži građu namenjenu korisnicima starijim od 14 godina. Njima je na raspolaganju 79.580 knjiga i besplatno korišćenje interneta. U Odeljenju se nalazi i zbirka stare i retke knjige koja je elektornski obrađena. Zbirka broji 4.006 knjiga na 11 stranih jezika.


Ogranci[uredi | uredi izvor]

Biblioteka ima organizovan rad u šest sela: Šašinci, Čalma, Martinci, Jarak, Bosut i Kuzmin. Raspolažu knjižnim fondom od 48.113 knjiga i 1293. slikovnice. Ukupan broj članova iznosi 898 čitalaca.[2]

Izdavačka delatnost[uredi | uredi izvor]

Godišnjak biblioteka Srema je stručni časopis koji su bibliotekari Srema pokrenuli 1997.godine.[4] Osnivanjem časopisa težili su da sadržaj i kulturni život biblioteke bude dostupan široj javnosti. Časopis obuhvata vesti o stručnim aktivnostima, vrednostima legata i zbirki, portrete znamenitih stvaralaca, uspešne programe, prati razvoj sremskih biblioteka i sl. U saradnji sa Bibliotekom, časopis izdaje i Podružnica bibliotekara Srema.[3] Podružnica bibliotekara Srema jeste organizacija bibliotečkih radnika, koja je osnovana 1972. godine, a sam naziv Produžnica dobija 1992. godine. Podružnicu čine bibliotečki radnici narodnih, školskih i specijalnih biblioteka Srema.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Stamatović, Desanka (2011). Čitališta u Srbiji u 19. veku. Pančevo: Gradska biblioteka Pančevo. str. 247. 
  2. ^ a b v g d đ e ž Petrović, Vesna (2015). Godine, knjige, čitaoci: Srpska građanska čitaonica-Biblioteka "Gligorije Vozarović" (1866-2016). Novi Sad: Sajnos. ISBN 978-86-85617-21-8. 
  3. ^ a b „Biblioteka Gligorije Vozarović”. Zvaničan veb-sajt. Arhivirano iz originala 19. 04. 2017. g. Pristupljeno 13. 4. 2017. 
  4. ^ „Godišnjak biblioteka Srema” (Sremska Mitrovica : Podružnica bibliotekara Srema Biblioteka "Gligorije Vozarević"). 1997. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]