Brajtenštajn
Brajtenštajn Breitenstein | |
---|---|
Pogled na Brajtenštajn | |
Administrativni podaci | |
Država | Austrija |
Savezna država | Donja Austrija |
Okrug | Nojenkihen |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2011. | 343[1] |
— gustina | 16 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 47° 40′ 00″ S; 16° 49′ 00″ I / 47.666667° S; 16.816667° I |
Vremenska zona | UTC+1, leti UTC+2 |
Aps. visina | 779 m |
Površina | 20,24 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Engelbert Rinhofer (ANP) |
Poštanski broj | 2641 |
Pozivni broj | 02664 |
Registarska oznaka | NK |
Veb-sajt | |
www |
Brajtenštajn (nem. Breitenstein) je opština u okrugu Nojenkihen u Austriji, država Donja Austrija. Brajtenštajn je jedan od gradova kroz koje prolazi Zemerniška železnica koja se nalazi na spisku Uneskove Svetske baštine. Brajtenštajn prevedeno sa nemačkog znači "Široko kamenje" zbog velikih stena koje se nalaze u Brajtenštajnu i okolini. Na popisu stanovništva 2011. godine, opština Brajtenštajn je imao 343 stanovnika.[1]
Geografija[uredi | uredi izvor]
Brajtenštajn se nalazi u Adlicgrabenu u podnožju Zemeringa na nadmorskoj visini od 705 do 1.545 metara. Brajtenštajn se nalazi u industrijskom okrugu u Donjoj Austriji. Teritorija opštine pokriva površinu od 20,24km² od čega je 75,95% površine šumovito. Teren Brajtenštajna je brdovit. U okolini Brajtenštajna uglavnom rastu mešovite šume. Brajtenštajn i okolina su prilično gusto naseljeni, (75 stanovnika na km²).
Klima[uredi | uredi izvor]
Područje Brajtenštajna je deo hemiborealne klimatske zone.[2] Prosečna godišnja temperatu je 8 °C (46 °F) Najtopliji mesec je jul, kad je prosečna temperatura 20 °C (68 °F), a najhladniji je januar sa −4 °C (25 °F).[3] Prosečna godišnja suma padavine je 1074 mm. Najvlažniji mesec je jul, sa prosekom od 144 mm padavina, a najsušniji je decembar sa 40 mm.[4]
Istorija[uredi | uredi izvor]
U dalekoj prošlosti ova oblast je bila deo pokrajine Norik.
Ime mesta "Prajtenštajn" se prvi put pominje 1220. godine u dokumentu u kome su pomenuti razni posedi gospodara zamka Klam.[5]
U aprilu 1945. godine, područje oko Brajtenštajna je bilo uporište borbi između nemačke 9. gornje divizije i Crvene armije, koja je pokušala preko Zemerniškog prevoja da prodre u Štajersku. Tokom borbenih operacija hotel Sonhof[6] i farma Pertl[7] su bili uništeni.[8]
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/sr/timeline/5pvoxzizzeccfa2w926h51rvd4yxd3g.png)
Religija[uredi | uredi izvor]
Prema podacima popisa iz 2001. godine 80,6% stanovništva su bili rimokatolici, 3,8% evangelisti, 1,1% muslimani i 1,3% pravoslavci. 11,9% stanovništva se izjasnilo da nema nikakvu versku pripadnost.
Politika[uredi | uredi izvor]
Na lokalnim izbora 2015. godine u opštini je pobedila Austrijska narodna partija osvojivši 9 mandata, a SDPA je bila na drugom mestu osvojivši 4 mandata.
Gradonačelnik[uredi | uredi izvor]
Trenutni gradonačelnik opštine je Engelbert Rinhofer član ANP-a, potpredsednik je Aleksandra Praš, a šef administracije je Anita Vodl.
1919–1928 | Johan Hanl |
1929–1933 | Adofl Popa |
1934–1938 | Johan Hanl |
1938–1942 | Leopold Heu |
1942–1945 | Jozef Altgamer |
1945–12.01.1946 | Jozef Mis |
12.01.1946–28.08.1946 | Karl Valner |
28.08.1946–15.05.1955 | Ingac Valner |
15.05.1955−25.07.1961 | Ludvig Trit |
12.08.1961−19.04.1975 | Rudolf Sagbauer |
19.04.1975−17.08.1984 | Karl Stoksmajer |
03.09.1984−29.04.1985 | Rudolf Hanl |
29.04.1985−31.05.1992 | Leo Šelenbačer |
10.06.1992−13.04.2010 | Fridrih Koger |
seit 13.04.2010 | Engelbert Rinhofer |
Grb[uredi | uredi izvor]
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/76/AUT_Breitenstein_COA.jpg/77px-AUT_Breitenstein_COA.jpg)
Grb je dodeljen odlukom donje austrijske državne vlade 14. avgusta 1991. godine. U isto vreme, opštinski lokalni savet je odobrio sledeće boje: "zeleno-žuta".
Grb Brajtenštajna je zeleni štit na kome se nalazi rimski akvadukt koji je obojen u žutu boju a ispod njega se nalazi bela linija ispod koje se nalazi ruševine zamka u Brajtenštajnu.
Grb su javno predstavili 5. aprila 1992. godine guverner Donje Austrije Zigfrid Ludvig i njegovog zamenik Ernst Heger.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b „Breitenstein”. geonames.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 05. 05. 2018.
- ^ „Updated world map of the Köppen-Geiger climate classification”. hydrol-earth-syst-sci.net (na jeziku: engleski). Pristupljeno 05. 05. 2018.
- ^ „NASA Earth Observations Data Set Index”. neo.sci.gsfc.nasa.gov (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 07. 04. 2019. g. Pristupljeno 05. 05. 2018.
- ^ „NASA Earth Observations: Rainfall (1 month - TRMM)”. neo.sci.gsfc.nasa.gov (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 11. 05. 2020. g. Pristupljeno 05. 05. 2018.
- ^ „Geschichte”. breitenstein.at (na jeziku: nemački). Arhivirano iz originala 20. 08. 2011. g. Pristupljeno 05. 05. 2018.
- ^ „Das Hotel Sonnhof auf historischen Ansichtskarten”. breitenstein.topothek.at (na jeziku: nemački). Pristupljeno 05. 05. 2018.
- ^ „Semmering, Fleischmann Viadukt, Pertl-Hof”. breitenstein.topothek.at (na jeziku: nemački). Pristupljeno 05. 05. 2018.
- ^ „Semmering, April 1945 – Die Kämpfe um die Südbahn-Meierei”. bmlv.gv.at (na jeziku: nemački). Pristupljeno 05. 05. 2018.
- ^ Anita Wodl und Monika Palka in 80 Jahre Gemeindehaus in Breitenstein und wie es dazu kam, herausgegeben von der Gemeinde Breitenstein, 2008 (pdf-Dokument, 4,04 MB; abgerufen am 16. April 2013)