Valaške Meziržiči
Valaške Meziržiči češ. Valašské Meziříčí | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Češka |
Kraj | Zlinski kraj |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 27.336 |
— gustina | 781,03 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 49° 28′ 36″ S; 17° 58′ 26″ I / 49.476667° S; 17.973889° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 294 m |
Površina | 35 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Jirži Častečka |
Veb-sajt | |
www.valasskemezirici.cz |
Valaške Meziržiči ili u svakodnevnom govoru skraćeno Valmez (češ. Valašské Meziříčí, nem. Wallachisch Meseritsch) su grad u Češkoj Republici, u okviru istorijske pokrajine Moravske. Valaške Meziržiči su četvrti po veličini grad upravne jedinice Zlinski kraj, u okviru kojeg je pripada okrugu Vsetin.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Grad Valaške Meziržiči se nalazi u istočnom delu Češke republike. Grad je udaljen od 330 km jugoistočno od glavnog grada Praga, a od prvog većeg grada, Brna, 130 km istočno.
Valaške Meziržiči su smešteni u oblasti istočne Moravske, u delu koji je poznat kao Vsetinska Vlaška. Nadmorska visina grada je oko 300 m. Grad je smešten u usloj dolini reke Rožnovske Bečve, koja se nizvodno uliva u veću reku Moravu. Oko grada izdižu se planine Moravskošleski Beskidi.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Područje Valaških Meziriča bilo je naseljeno još u doba praistorije. Naselje pod današnjim nazivom prvi put se u pisanim dokumentima spominje 1297. godine, a naselje je 1377. godine dobilo gradska prava.
1919. godine Valaške Meziržiči su postali deo novoosnovane Čehoslovačke. U vreme komunizma grad je naglo industrijalizovan. Posle osamostaljenja Češke došlo je do opadanja aktivnosti teške industrije i do problema sa prestrukturiranjem privrede.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Valaške Meziržiči danas ima oko 27.000 stanovnika i poslednjih godina broj stanovnika u gradu opada. Pored Čeha u gradu žive i Slovaci i Romi.
Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Crkva Voznesenja presvete Bogorodice
-
Apostolski dom
-
Žerotinov dvor
-
Marijanski stub