Veliki otadžbinski rat (termin)
Veliki otadžbinski rat (rus. Вели́кая Оте́чественная война́[a]) termin je koji se koristi u Ruskoj federaciji i ostalim bivšim republikama Sovjetskog Saveza za borbe vođene od 22. juna 1941. do 9. maja 1945. godine duž mnogih frontova na Istočnom frontu Drugog svetskog rata između Sovjetskog Saveza i Nacističke Nemačke i njenih saveznika. Za neke zakonske svrhe period rata može se produžiti do 11. maja 1945, kako bi se uključio i kraj Praške ofanzive.[1]
Kraj Velikog otadžbinskog rata se obeležava 9. maja kao Dan pobede.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Termin „Otadžbinski rat” odnosi se na ruski otpor Napoleonovoj invaziji na Rusiju, koji je postao poznat kao Otadžbinski rat 1812. godine. U Rusiji, termin Otadžbinski rat (rus. Отечественная война) prvobitno se odnosi na rat na svojoj zemlji (otadžbini), kao suprotnost ratu u inostranstvu (rus. Заграничная война),[2] a kasnije je tumačen kao rat za otadžbinu, tj. odbrambeni rat za svoju domovinu. U nekim slučajevima se za Patriotski rat 1812. godine koristi naziv Veliki otadžbinski rat; fraza se pojavila najkasnije 1844. godine[3] i postala je popularna uoči stogodišnjice Patriotskog rata 1812. godine.[4]
Nakon 1914. godine, fraza se odnosila na Prvi svetski rat.[5] To je bio naziv posebnog dodatka sanktpeterburškog časopisa Teatr i žiznь i odnosio se na Istočni front Prvog svetskog rata, na kome se Ruska Imperija borila protiv Nemačkog carstva i Austrougarske monarhije.[5] Fraze „Drugi patriotski rat” (rus. Вторая отечественная война) i „Veliki svetski patriotski rat” (rus. Великая всемирная отечественная война) korišten je u Rusiji tokom Prvog svetskog rata.[5]
Termin „Veliki patriotski rat” ponovo se pojavio u sovjetskim novinama „Pravda” 23. juna 1941. godine, nakon početka osovinske invazije na Sovjetski Savez. Naslov članka je bio „Veliki otadžbinski rat sovjetskog naroda” (rus. Вторая отечественная война советского народа), napisao ga je Jemeljan Jaroslavski, član uređivačkog kolegijuma „Pravde”.[5] Ova fraza je za cilj imala motivaciju stanovništva na odbranu sovjetske otadžbine i proteivanja okupatora i upućivala je na Patriotski rat iz 1812. što se smatralo velikim povećanjem morala.
Termin „Otadžbinski rat” zvanično je priznat upostavljanjem Ordena otadžbinskog rata (rus. Орден Отечественной войны) 20. maja 1942. godine, koji se dodeljivao za herojska dela.
Upotreba[uredi | uredi izvor]
Termin se uglavnom ne koristi izvan bivšeg Sovjetskog Saveza (pogledajte Istočni front). Postoji znatna razlika između ove fraze i Drugog svetskog rata, jer sovjetski termin ne pokriva početnu fazu Drugog svetskog rata, tokom koje je SSSR, i dalje pod sporazumom o nenapadanju sa Nemačkom, napao Poljsku (1939), Finsku (1939), baltičke države (1940) i Besarabiju i severnu Bukovinu (1940).[1][6] Termin se ne odnosi na sovjetsku invaziju na Iran 1941. zajedno sa Britanijom, rat protiv Japana (uključujući Sovjetsko-japanski rat 1945) niti rat na Zapadnom frontu.
Vrhovna Rada Ukrajine 9. aprila 2015. godine zamenila je termin „Veliki patriotski rat” (ukr. Велика Вітчизняна війна) u nacionalnom leksikonu terminom „Drugi svetski rat”,[7] kao dio zakona o dekomunizaciji.
Napomene[uredi | uredi izvor]
- ^ Ostali jezici Sovjetkog Saveza: azer. Бөјүк Вәтән мүһарибәси; blr. Вялікая Айчынная вайна; est. Suur Isamaasõda; jerm. Մեծ Հայրենական պատերազմ; gruz. დიდი სამამულო ომი; kaz. Ұлы Отан соғысы; kirg. Улуу Ата Мекендик согуш; litv. Didysis Tėvynės karas; let. Lielais Tēvijas karš; mold. Мареле Рэзбой пентру апэраря Патрией; tadž. Ҷанги Бузурги Ватанӣ; turkm. Бейик Ватанчылык уршы; tat. Бөек Ватан сугышы, ukr. Велика Вітчизняна війна; uzb. Улуғ Ватан уруши
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b „Federalьnый zakon ot 12 яnvarя 1995 g. N 5-FZ "O veteranah"”. Rossiйskaя gazeta. 25. 01. 1995. Pristupljeno 16. 07. 2017.
- ^ Na primjer, jedno od knjiga koje su objavljene nedugo poslije imala je naziv "Pisьma russkogo oficera o Polьše, Avstriйskih vladeniяh, Prussii i Francii, s podrobnыm opisaniem pohoda Rossiяn protivu Francuzov v 1805 i 1806 godu, takže otečestvennoй i zagraničnoй voйnы s 1812 po 1815 god..." (Fjodor Glinka, Moskva, 1815–1816 Herzen 1995, str. 272
- ^ Može se pronaći u eseju Visariona Belinskog „Ruska književnost u 1843”, prvo štampano u časopisu „Отечественные записки”, izd. 32 (1844), stranica 34 odjeljak 5 "Kritike" (svaki odjeljak ima svoju paginaciju).
- ^ Na primjer, nekoliko knjiga je imala frazu u svojim naslovima, kao: P. Nive, Velikaя Otečestvennaя voйna. 1812 godъ, M., 1912; I. Savostinъ, Velikaя Otečestvennaя voйna. Kъ 100-lѣtnemu юbileю. 1812—1912 g., M., 1911; P. M. Andrіanovъ, Velikaя Otečestvennaя voйna. (1812) Po povodu 100-lѣtnяgo юbileя, Spb., 1912.
- ^ a b v g Dušenko 2006.
- ^ Davies, Norman (2006). „Phase 1, 1939-1941: the era of the Nazi-Soviet pact”. Europe at War 1939–1945: No Simple Victory. London: Macmillan. str. 153–155. ISBN 9780333692851. OCLC 70401618.
- ^ „Ukraine Purges Symbols of Its Communist Past”. Newsweek (na jeziku: engleski). 10. 04. 2015. Pristupljeno 16. 07. 2017.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Davies, Norman (2006). „Phase 1, 1939-1941: the era of the Nazi-Soviet pact”. Europe at War 1939–1945: No Simple Victory. London: Macmillan. str. 153–155. ISBN 9780333692851. OCLC 70401618.
- Herzen, Alexander, ur. (1995). Letters from France and Italy, 1847-1851. Pittsburgh, Pa.: University of Pittsburgh Press. ISBN 978-0822938903.
- Dušenko, Konstantin (2006). Slovarь sovremennыh citat: 5200 citat i vыraženiй HH i XXI vv., ih istočniki, avtorы, datirovka (na jeziku: ruski). Эksmo. ISBN 9785699176915.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- „World War II”. www.net-film.ru (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 18. 12. 2010. g. Pristupljeno 16. 07. 2017.
- „Poems about the Great Patriotic War”. pi.library.yorku.ca (na jeziku: engleski).
- „VOENNAЯ LITERATURA --[ Voennaя istoriя ]-- Fugate B., Operation Barbarossa”. militera.lib.ru (na jeziku: ruski).