Viktor Rozencvajg

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Viktor Rozencvajg
Viktor Rozencvajg
Puno imeViktor Rozencvajg (Vitomir Jovanović)
Datum rođenja1914.
Mesto rođenjaRuma,, Austrougarska
Datum smrti9. jul 1941.
Mesto smrtiZagreb,, Kraljevina Jugoslavija (dejure)
NDH (defakto)

Viktor Rozencvajg (Ruma, 1914Zagreb, 1941) bio je srpski pesnik jevrejskog porekla i revolucionar.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Gimnaziju uči u Novom Sadu, gde školovanje nakratko prekida posle četvrtog razreda, iz materijalnih razloga. Kasnije u Beogradu studira tehniku, ali prekida nakon dve godine, i seli se u Zagreb, gde upisuje Veterinarski fakultet. Sarađuje sa Letopisom Matice srpske u Novom Sadu, u Glasu omladine u Zagrebu i beogradskom Časopisu živih. Član SKOJ-a je postao još u gimnaziji, a član KPJ 1934. 1935. je uhapšen i osuđen na robiju od šest meseci.

1939. u Zagrebu izdaje jedinu samostalnu zbirku pesama Naš život, pod pseudonimom Vitomir Jovanović, a poznat je i kao vrstan esejističar. Stvara sve do 1941, kada u Zagrebu dočekuje rat, kada od vlasti NDH biva uhapšen, kao Jevrejin, i sproveden u logor Kerestinec, odakle je odveden 8. jula iste godine, i dan kasnije streljan na Maksimiru, sa još nekim poznatim jevrejskim komunistima kao što su Otokar Keršovani, Božidar Adžija, Ognjen Prica i drugi.

U knjizi Živana Milisavca Posmrtni susreti petorice, autor govori o krugu pet mladih autora iz Vojvodine koji su pali kao žrtve NOB-a: Vladimir Kolarov Koča, Dejan Brankov, Miloje Čiplić, Branko Bajić i Viktor Rozencvajg. On navodi da se, pred preseljenje u Zagreb, Rozencvajg odvojio od drugova, što je bezuspešno pokušao da opravda pomenutom zbirkom pesama, izazivajući samo kontraefekat. Isti autor pominje da je Rozencvajg na fakultetima na kojim je studirao bio jedan od najizgrađenijih marksista.

Teme[uredi | uredi izvor]

Sa svojim rođakom, Alfredom (pseudonim Nenad Mitrov), Rozencvajg se ubraja u jedne od retkih jevrejskih međuratnih pesnika u Jugoslaviji, koji otvoreno peva o antisemitizmu, razvratnom životu, ali i optimistične, socijalističke pesme i pesme posvećene Vojvodini.

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

U TV seriji Nepokoreni grad, lik Viktora Rozencvajga, u dve epizode tumači glumac Boris Bakal, i recituje pesnikove stihove iz pesama III i Ako ne bude rata.

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • Naš život, Orbis. Zagreb, 1939.
  • Posmrtni susret petorice (Živan Milisavac), Matica srpska. Novi Sad, 1959.

Izvori[uredi | uredi izvor]