Vilijam Praut

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vilijam Praut
Vilijam Praut
Lični podaci
Datum rođenja(1785-01-15)15. januar 1785.
Mesto rođenjaHorton, Velika Britanija
Datum smrti9. april 1850.(1850-04-09) (65 god.)
Mesto smrtiLondon, Ujedinjeno Kraljevstvo
ObrazovanjeUniverzitet u Edinburgu
Naučni rad
Poljehemija, Fizika
Poznat poPrautova hipoteza
NagradeKoplijeva medalja

Vilijam Praut (engl. William Prout; Horton, 15. januar 1785London, 9. april 1850) bio je britanski lekar, fizičar i hemičar.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 1785. u Hortonu. Školovao se u na akademiji Redland Bristolu i na univerzitetu u Edinburgu.[1] Poznat je po hipotezi iz 1815. godine; prema ovoj hipotezi, vodonik je pramaterija, dok su atomi svih elemenata nastali zgrušavanjem atoma ovog hemijskog elementa. Ova pretpostavka je zasnovana na drugoj hipotezi, i to da su atomske mase elemenata celi brojevi po kojima se vidi koliko je neki atom puta teži od atoma H. Njegova hipoteza je, iako napuštena zbog toga što atomske mase inače nisu celi brojevi, našla primene u savremenoj hemiji. Godine 1823. Praut je uspeo da dokaže da želudačni sok sadrži sonu kiselinu (ovu kiselinu je moguće izdvojiti destilacijom).

Godine 1814, Praut se oženio Agnesom Adam — ćerkom Aleksandra Adama, škotskog pisca. Imali su šestoro dece.[2] Praut je umro 9. aprila 1850. u Londonu. Sahranjen je na groblju Kensal grin. 169 / 5.000 Rezultati prevoda

Počasti i nagrade[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Nova et Vetera”. BMJ. 2 (4421): 437. 1945. PMC 2059932Slobodan pristup. doi:10.1136/bmj.2.4421.437-a. 
  2. ^ Brock, W. H. (1963). „Prout's chemical Bridgewater Treatise”. Journal of Chemical Education. 40 (12): 652. Bibcode:1963JChEd..40..652B. doi:10.1021/ed040p652. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]