Pređi na sadržaj

Vrapci (porodica)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Vrapci
Mužjak domaćeg vrapca
Naučna klasifikacija e
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Tip: Chordata
Klasa: Aves
Red: Passeriformes
Natporodica: Passeroidea
Porodica: Passeridae
Illiger, 1811
Rodovi

Passer
Petronia
Carpospiza
Hypocryptadius
Montifringilla

Vrapci (lat. Passeridae) su porodica malih ptica iz reda Passeriformes. Takođe su poznati i kao pravi vrapci, odnosno nose ime kao i rod Passer iz ove porodice.[1] Mnoge vrste vrabaca se gnezde na kućama i zgradama, a pojedine vrste, poput domaćeg ili poljskog vrapca su jedne od najpoznatijih svih divljih ptica. Oni se, pre svega, hrane semenima, ali takođe konzumiraju i manje insekte. Neke vrste sakupljaju hranu po gradovima, poput galebova ili divljih golubova, ali gotovo sve vrste iz ove porodice će rado pojesti gotovo sve u malim količinama.

Generalno, vrapci su male, debeljuškaste, braon-sive ptice, sa kratkim repom i jakim zdepastim kljunom. Ponekad postoje samo fine razlike između vrsta iz ove porodice. Dužina vrabaca varira od 11,4 do 18 centimetara, a težina od 13,4 do rekordnih 42 grama. Vrapci su fizički slični ostalim pticama koje se hrane semenima, poput zeba, ali imaju zakržljalo leđno spoljno osnovno pero i još jednu više kost u jeziku.[2][3] Ta kost, preglosalna, pomaže da duže zadrže seme u kljunu, te ga ne progutaju celo odmah. Takođe, i na druge načine su se adaptirali jedenju semena, u vidu prehrambenih kanala.[4]

Taksonomija i sistematika

[uredi | uredi izvor]
Slika crnokrilatih snežnih zeba

Familiju Passeridae je uveo (kao Passernia) francuski polimat Konstantin Samuel Rafinesk 1815.[5][6] Prema klasifikaciji koja se koristi u Priručniku ptica sveta (HBW) glavne grupe vrabaca su pravi vrabci (rod Passer), snežne zebe (tipično jedan rod, Montifringilla), i kameni vrapci (Petronia i bleda kamena zeba). Ove grupe su slične jedna drugoj, i svaka je prilično homogena, posebno Passer.[4] Neke klasifikacije uključuju i vrabce-tkače (Plocepasser) i nekoliko drugih afričkih rodova (inače klasifikovanih među tkačima, Ploceidae)[4] koji su morfološki slični sa rodom Passer.[7] Prema studiji molekularnih i skeletalnih dokaza Jon Fjeldsa i njegovih saradnika, Hypocryptadius cinnamomeus sa Filipina, koji se ranije smatrao belookim, sestrinski je takson vrabaca kako ih je definisao HBW. Prema tome, oni se klasifikuju kao zasebna potporodica unutar Passeridae.[7]

Mnoge rane klasifikacije vrabaca iz Starog sveta svrstavale su ih kao bliske rođake ptica tkalaca među različitim porodicama malih ptica koje jedu semenke, na osnovu sličnosti njihovog ponašanja pri razmnožavanju, strukture kljuna i mitarenja, između ostalih karakteristika. Neki poznavaoci, počevši od P. P. Saskina tokom 1920-ih, svrstali su vrapce u porodicu tkalaca kao potporodicu Passerinae i vezali ih za Plocepasser. Još jedna porodica vrapca sa kojom su klasifikovani su zebe (Fringillidae).[4]

Neki autoriteti su ranije klasifikovali srodnu familiju Estrildidae iz tropa Starog sveta i Australazije kao pripadnike Passeridae. Kao i vrapci, ove zebe su male, društvene i često kolonijalne, jedu semenke, i imaju kratke, široke, ali šiljaste kljunove. One su uglavnom slične po strukturi i navikama, ali imaju tendenciju da budu veoma šarene i u velikoj meri variraju po izgledu svog perja. Taksonomska shema Hristidisa i Bolesa iz 2008. godine navodi zebe kao posebnu porodicu Estrildidae, ostavljajući samo prave vrapce u Passeridae.[8]

Uprkos izvesnoj sličnosti kao što je kljun ptica koje se hrane semenkama i često dobro obeležene glave, vrapci Novog sveta su članovi druge porodice, Passerellidae, sa 29 priznatih rodova.[9] Nekoliko vrsta u ovoj porodici su istaknute ptice pevačice. Vrapci Novog sveta su u srodstvu sa rodom Emberiza Starog sveta i do 2017. godine bili su uključeni u porodicu Emberizidae.[10][11][4] Vrabac vrste Prunella modularis je nesrodan. Ta vrsta je samo po imenu vrabac, relik stare prakse da se više vrsta malih ptica naziva „vrapcima”.[12] Još nekoliko vrsta ptica se takođe nazivaju vrapci, kao što je javanski vrabac, koji je zapravo zeba.

Potporodice

[uredi | uredi izvor]

Nekada uključivane u Passeridae

[uredi | uredi izvor]

Podvrste

[uredi | uredi izvor]

Distribucija i stanište

[uredi | uredi izvor]
Mužjak mesopotamskog vrabca (Passer moabiticus) na jugoistoku Turske.

Vrapci su autohtoni u Evropi, Africi i Aziji. U Ameriku, Australiju i ostale delove sveta, doseljenici su uvezli neke vrste, koje su se brzo prilagodile, posebno u gradovima i degradiranim područjima. Domaći vrapci, na primer, danas naseljavaju čitavu Severnu Ameriku, celu Australiju, osim Zapadne Australije, pojedine delove južne i istočne Afrike, a i veći deo Južne Amerike.[4]

Vrapci Starog sveta su uglavnom ptice otvorenih staništa, uključujući travnjake, pustinje i šipražje. Snežne zebe i vrapci su sve vrste visokih geografskih širina. Nekoliko vrsta, kao što je evroazijski vrabac, naseljava otvorene šume.[4] Aberantni Hypocryptadius cinnamomeus ima najneobičnije stanište u porodici, naseljavajući krošnje prašume na Filipinima.[7]

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Summers-Smith 2005, str. 17
  2. ^ Bledsoe, A. H.; Payne, R. B. 1991, str. 222
  3. ^ Clement Peter; Harris Alan; Davis John 1993
  4. ^ a b v g d đ e Summers-Smith, J. Denis (2009). „Family Passeridae (Old World Sparrows)”. Ur.: del Hoyo, Josep; Elliott, Andrew; Christie, David. Handbook of the Birds of the World. Volume 14: Bush-shrikes to Old World Sparrows. Barcelona: Lynx Edicions. ISBN 978-84-96553-50-7. 
  5. ^ Rafinesque, Constantine Samuel (1815). Analyse de la nature ou, Tableau de l'univers et des corps organisés (na jeziku: French). 1815. Palermo: Self-published. str. 68. 
  6. ^ Bock, Walter J. (1994). History and Nomenclature of Avian Family-Group Names. Bulletin of the American Museum of Natural History. Number 222. New York: American Museum of Natural History. str. 157, 252. 
  7. ^ a b v Fjeldså, J.; Irestedt, M.; Ericson, P. G. P.; Zuccon, D. (2010). „The Cinnamon Ibon Hypocryptadius cinnamomeus is a forest canopy sparrow” (PDF). Ibis. 152 (4): 747—760. doi:10.1111/j.1474-919X.2010.01053.x. Arhivirano iz originala (PDF) 10. 08. 2017. g. Pristupljeno 06. 07. 2019. 
  8. ^ Christidis & Boles 2008, str. 177
  9. ^ Gill, Frank; Donsker, David; Rasmussen, Pamela, ur. (januar 2021). „New World Sparrows, Bush Tanagers”. IOC World Bird List Version 11.1. International Ornithologists' Union. Pristupljeno 2. 6. 2021. 
  10. ^ American Ornithologists' Union. 1998. Check-list of North American Birds. 7th edition. American Ornithologists' Union, Washington, D.C.
  11. ^ R. Terry Chesser; Kevin J. Burns; Carla Cicero; Jon L. Dunn; Andrew W. Kratter; Irby J. Lovette; Pamela C. Rasmussen; J. V. Remsen Jr.; James D. Rising; Douglas F. Stotz; Kevin Winker (2017). „Fifty-eighth supplement to the American Ornithological Society's Check-list of North American Birds”. Auk (Submitted manuscript). 134 (3): 751—773. doi:10.1642/AUK-17-72.1Slobodan pristup. 
  12. ^ Summers-Smith 1988, str. 13

Literatura

[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]