Pređi na sadržaj

Geodeterminizam

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Region Sahel u Africi

Geodeterminizmom se naziva povezivanje lošeg ekonomskog i političkog stanja jedne zemlje ili regiona, prvenstveno ili isključivo sa geografskim ili prirodnim uzrocima.

Po argumentaciji geodeterminizma siromaštvo i glad u Africi, Aziji i srednjoj Americi su prouzrokovani nepovoljnim prirodnim uslovima. Na primjer zbog nedostatka plodne zemlje, čiste vode, zbog nepovoljnih klimatskih uslova (suše i poplave), širenja tropskih bolesti, nedostatka mineralnih bogatstava ili izolovanosti zbog udaljenosti itd.

Neki od pojmova geodeterminizma su kontinentalne zemlje u razvoju (Landlocked Developing Countries), četvrti svijet (najsiromašnije zemlje svijeta bez mineralnih bogatstava). Manje poznat pojam je peti svijet u koji se obrajaju zemlje bez prirodnih bogatstava i pristupa moru.

Kao tipičan primjer zemalja sa nepovoljnim prirodnim uslovima se navode zemlje Sahela (Senegal, Mauritanija, Mali, Burkina Faso, Niger, Nigerija, Čad, Sudan, Etiopija i Eritreja).


Kritika geodeterminizma[uredi | uredi izvor]

Nasuprot geodeterminističkim tvrdnjama, kritičari povezuju siromaštvo i glad sa prirodnim ali i sa ljudskim faktorima. Tako na primjer, varijabilna količina padavina, poplave, suše i odroni se mogu objasniti i nekontrolisanom sječom šume i prekomjernim korištenjem prirodnih bogatstava (više žetvi godišnje) i sl. Manjak obradivog zemljišta je često prouzrokovan veleposjedničkim parcelisanjem zemljišta i uzgajanjem izvozno orijentisanih kultura. Za proizvodnju osnovnih prehrambenih proizvoda i sitniju poljoprivrednu proizvodnju u tom slučaju, ostaje samo zemljište lošijeg kvaliteta.

Korupcija među političarima, negativan uticaj industrijskih zemalja kao i ekonomsko-politički uslovi Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda se takođe navode kao faktori koji doprinose siromaštvu i nerazvijenosti zemalja u razvoju.

Postoje i zemlje koje su i pored nepovoljnih prirodnih uslova razvijene. Tako na primjer Švajcarska je brdovita, ne posjeduje velike zalihe mineralnih bogatstava, ima relativno oštru, hladnu i dugu zimu i ipak je jedna od najbogatih zemalja svijeta. Sa druge strane, postoje zemlje sa mineralnim bogatstvima i prirodnim kapacitetima, kao Demokratska Republika Kongo, Angola ili Sudan, koje se broje u jedne od siromašnijih, između ostalog i zbog dugogodišnjih građanskih ratova. U takvim slučajevima se govori o „resursnom prokletstvu“, kada zbog obilja prirodnih bogatstava kao nafte ili dijamanata, jedna zemlja postane cilj koruptnih političara i beskrupuloznih biznismena.