Gornja Bijenja

Koordinate: 43° 20′ 08″ S; 18° 11′ 21″ I / 43.3356° S; 18.1892° I / 43.3356; 18.1892
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Gornja Bijenja
Administrativni podaci
DržavaBosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
OpštinaNevesinje
Stanovništvo
 — 2013.160
Geografske karakteristike
Koordinate43° 20′ 08″ S; 18° 11′ 21″ I / 43.3356° S; 18.1892° I / 43.3356; 18.1892
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Gornja Bijenja na karti Bosne i Hercegovine
Gornja Bijenja
Gornja Bijenja
Gornja Bijenja na karti Bosne i Hercegovine

Gornja Bijenja je naseljeno mjesto u opštini Nevesinje, Republika Srpska, BiH. Prema popisu stanovništva iz 1991. u naselju je živjelo 160 stanovnika.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Gornja Bijenja je smještena pod planinom Crvanj, dok se ispod sela pruža Nevesinjsko polje. Selo se dijeli na tri zaseoka ili mahale — Dedovića mahala, Demirovića mahala i Kafadareva mahala ili Atlići. Dedovića mahala je odijeljena od ostale dvije mahale tzv. Kragujevim potokom. Generalno, selo je siromašno vodom. U blizini Kafadareve mahale nalazi se izvor Jamnik za koji se pretpostavlja da krije značajne količine vode no nikada nije dovoljno istražen. Na lokalitetu Ilijino brdo nalazi se nekoliko bunareva i lokva, uglavnom u ruševnom stanju, koji se napajaju vodom iz obližnjeg izvora. Iznad Dedovića mahale nalazi se omanji izvor — Lokvanj.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Na dugi kontinuitet življenja na ovom prostoru svjedoče nekropole stećaka u blizini sela — u Orašnicama i na Derneku. U nekropoli u Orašnicama vidljivi su i tumulusi iz ilirskog doba. Takođe, seosko groblje ili harem je jedno od najvećih i najstarijih u Hercegovini. Na starost upućuju nadgrobnici koji predstavljaju prelaznu fazu između stećaka i islamskih nadgrobnika. U haremu se nalazi i mnogo nadgrobnika u vidu grubo otesanih, uspravnih, kamenih blokova, te miljokaz iz rimskog perioda.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Na Popisu iz 1991. u Gornjoj Bijenji je živjelo 160 osoba, svi bošnjačke nacionalnosti. Ovdje su živjele porodice: Bojčić, Ćušić, Dedović, Demirović, Kafadar i Pajević.[traži se izvor]

Iz Gornje Bijenje potiču Ahmet Dedović zvani Japalak, jedan od prvaka Hercegovačkog ustanka iz 1882, te Salem Dedović, mostarski muftija od maja 2014. godine.[traži se izvor]

Demografija[1]
Godina Stanovnika
1961. 194
1971. 235
1981. 208
1991. 160

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Vidi još[uredi | uredi izvor]