Deveta slovenačka brigada

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Deveta slovenačka brigada
Deveta slovenačka brigada u pohodu u Gorski kotar, septembar 1943. godine
Postojanje14. septembar 1943.
Mesto formiranja:
Kočevje
Formacijačetiri bataljona
Jačina1.000 boraca
DeoNarodnooslobodilačke vojske Jugoslavije
Angažovanje
OdlikovanjaOrden zasluga za narod
Orden bratstva i jedinstva

Deveta slovenačka narodnooslobodilačka brigada formirana je 14. septembra 1943. godine u Kočveju od boraca Zapadnodolenjskog partizanskog odreda i novih boraca. Na dan formiranja imala je četiri bataljona sa preko 1.000 boraca.

Od formiranja do kraja rata brigada se nalazila u sastavu Osamnaeste slovenačke divizije Sedmog slovenačkog korpusa i delovala je na teritoriji Dolenjskog i Notranjskog.

Za svoje zasluge tokom Narodnooslobodilačkog rata odlikovana je Ordenom zasluga za narod i Ordenom bratstva i jedinstva.

Borbeni put Devete slovenačke brigade[uredi | uredi izvor]

Radi odbrane slobodne teritorije u Dolenjskom i Nortranjskom, u vremenu od 21. septembra do 11. oktobra 1943. godine, brigada je uništila železničku prugu Ljubljana-Borovnica. U nemačkoj oktobarskoj ofanzivi posebno se istakla u borbama sa nadmoćnijim nemačkim snagama od 16. do 24. oktobra 1943. godine oko Broda na Kupi, gde je zatvarala pravac prema Kočevju da bi omogućila evakuaciju ranjenika i materijala u Kočevski rog.

Od 21. novembra 1943. godine operisala je u Gorskom kotaru, proterala ustaško-domobranske posade iz Mrkoplja, Starog Laza i sa Ravne gore. U sadejstvu sa Desetom slovenačkom udarnom brigadom, u borbama od 16. do 24. decembra, oslobodila je Vrbovsko, a potom na položajima zapadno od Ogulina branila oslobođenu teritoriju Gorskog kotara, odakle se 14. februara 1944. godine vratila u Sloveniju.

Brigada se istakla u borbama protiv jačih nemačkih snaga kod Pijave Gorice, od 27. februara do 2. marta; sa nemačkim motorizovanim kolonama na putu Mirna Peč-Novo Mesto, od 14. do 20. maja; sa slovenačkim domobranima i Nemcima u junu i julu na sektoru Žvirče, Amrus, Zagradec, Lučarjev Kal; u avgustu na sektoru Šmarje-Sap, Škofljica i u novembru 1944. godine oko Kočevja.

Početkom januara 1945. godine istakla se u borbama oko Trebnja i Žužemberka, od 20. do 21. januara u Lipju kada je većim delom uništila dve domobranske čete, a zatim 15. aprila kod Podhoste i Meniške Vasi i od 7. do 9. maja kod Ljubljane.

Literatura[uredi | uredi izvor]