Pređi na sadržaj

Delta Cefej

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Delta Cefej
Lokacija δ Cer (zaokruženo)
Opservacioni podaci
Epoha J2000.0      Ravnodnevnica J2000.0
Sazvežđe Cefej
δ Cep A
Rektascenzija 22h 29m 10,26502s[1]
Deklinacija +58° 24′ 54,7139″[1]
Prividna magnituda (V) 4,07 (3,48–4,37) / 7,5
δ Cep C
Rektascenzija 22h 29m 09,248s[1]
Deklinacija +58° 24′ 14,76″[1]
Prividna magnituda (V) 6,3
Karakteristike
Spektralni tip F5Ib-G1Ib[2] + B7-8[3]
U−B indeks boja 0,36
B−V indeks boja 0,60
Varijabilni tip Cefeid
Astrometrija
Radijalna brzina (Rv)-16,8[4] km/s
Sopstveno kretanje (μ) RA: +15,35[1] mas/g
Dek.: +3,52[1] mas/g
Paralaksa (π)3,77 ± 0,16[1] mas
Rastojanje887 ± 26 sg
(272 ± 8[5][6] pf)
Apsolutna magnituda (MV)–3,47 ± 0,10 (–3,94 - –3,05)[5]
Detalji
δ Cep A
Masa4,5 ± 0,3[7] M
Poluprečnik44,5[7] R
Luminoznost∼2000[7] L
Temperatura5.500–6.800[8] K
Metaličnost [Fe/H]+0,08[9] dex
Rotaciona brzina (v sin i)9[10] km/s
Starost~100 Myr
δ Cep B[4]
Masa0,2 - 1,2 M
Orbita[4]
Primarnaδ Cep A
Kompanjonδ Cep B
Period (P)6,03 g
Ekscentricitet (e)0,647
Poluamplituda (K1)
(primarna)
1,509 ± 0,2 km/s
Druge oznake
27 Cephei, BD+57 2548, FK5 847, HD 213306, HIP 110991, HR 8571, SAO 34508.
Referentne baze podataka
SIMBADdata

Delta Cefej (δ Cep, δ Cephei) je Bajerova oznaka za četvorostruki zvezdani sistem[4] lociran na približnoj udaljenosti od 887 svetlosnih godina od severnog cirkumpolarnog sazvežđa Cefej, Kralj. Na ovoj udaljenosti, vizuelna veličina zvezde je smanjena za 0,23 kao rezultat apsorpcije izazvane gasom i prašinom duž vidne linije.[5] To je prototipna cefidska promenljiva zvezda koja podleže periodičnim promenama sjajnosti.

Otkriće[uredi | uredi izvor]

Prikaz Delta Cefeja, u centru

Džon Gudrajk je tokom 1784. godine otkrio da je Delta Cefej promenljiva zvezda. On je opisao svoje prvo zapažanje 19. oktobra 1784, i tome je sledio redovni niz posmatranja tokom većine noći do 28. decembra. Daljnja zapažanja izvršena su tokom prve polovine 1785. godine. Promenljivost je opisao u pismu od 28. juna 1785. godine, a zvanično je objavio svoje nalaze 1. januara 1786.[11] Ovo je bila druga promenljiva zvezda ovog tipa, pri čemu je prva, Eta Orla, otkrivena je samo nekoliko nedelja ranije, 10. septembra 1784. godine.[12]

Osobine[uredi | uredi izvor]

Osim što je prototip cefeidne klase promenljivih zvezda, Delta Cefej je među najbližim zvezdama ovog tipa promenljivosti Suncu. Jedino je Polaris bliži. Njena varijabilnost je uzrokovana regularnim pulsacijama u spoljnim slojevima zvezde. Njena magnituda sjaja varira od 3,48 do 4,37, te i njena zvezdana klasifikacija takođe varira, od F5 do G3. Period pulsacije je 5,366249 dana, s tim što se uspon do maksimuma odvija brže od narednog pada na minimuma.[13]

Svetlosna kriva Delta Cefeja prikazuje primene magnitude u zavisnosti od pulsacione faze

Budući da period ove klase promenljivih zavisi od zvezdane luminoznosti, Delta Cefaj je od posebnog značaja kao kalibrator za odnos perioda luminoznosti, jer je njena udaljenost sada jedna od najpreciznijih utvrđenih za Cefejd. Ta se preciznost delom ostvarena zahvaljujući njenom članstvu u zvezdenom klasteru[6][14] i dostupnosti preciznih paralaksi Svemirskog teleskopa Habl/Hiparkos.[5] Stoga je 2002. godine svemirski teleskop Hable korišten za određivanje udaljenosti do Delta Cefeja sa marginom greške od 4%: 273 parseka (890 svetlosnih godina).[15] Međutim, ponovna analiza podataka o Hiparkosu otkrila je veću paralaksu nego ranije, što dovodi do kraćeg rastojanja od 244 ± 10 pc, što je ekvivalentno sa 800 svetlosnih godina.[4]

Zvezda prototip[uredi | uredi izvor]

Promenljivog je sjaja, ona je prototip Cefejda. Njen sjaj varira u periodu od 5 d, 8 h, 47 m i 32 s.[16]

Višestruka zvezda[uredi | uredi izvor]

Sastoji se od dve zvezde koje su udaljene 11000 AJ. Primarna je div spektralne klase F. Sekundarna udaljena 43 ugaone sekunde je B zvezda s prividnim sjajem od 7,5 mag.[16] Njihov orbitalni period iznosi 300000 godina.[17]

Kinematika[uredi | uredi izvor]

Kreće se brzinom 31,2˙km/s u odnosu na Sunce. Njena galaktocentrična udaljenost iznosi oko 19200-24400˙sg. Za približno 6,4 miliona godina približiće se našem Suncu na razdaljinu od 552˙sg. Tada će njen prividni sjaj iznositi 3,1 mag.[18][19][20][16]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d đ e van Leeuwen, F. (2007), „Validation of the new Hipparcos reduction”, Astronomy and Astrophysics, 474 (2): 653—664, Bibcode:2007A&A...474..653V, arXiv:0708.1752Slobodan pristup, doi:10.1051/0004-6361:20078357. 
  2. ^ Engle, S. G.; Guinan, E. F.; Harper, G. M.; Neilson, H. R.; Evans, N. R. (2014). „THE SECRET LIVES OF CEPHEIDS: EVOLUTIONARY CHANGES AND PULSATION-INDUCED SHOCK HEATING IN THE PROTOTYPE CLASSICAL CEPHEID δ Cep”. The Astrophysical Journal. 794 (1): 80. Bibcode:2014ApJ...794...80E. arXiv:1409.8628Slobodan pristup. doi:10.1088/0004-637X/794/1/80. 
  3. ^ Evans, Nancy Remage (2013). „BINARY CEPHEIDS: SEPARATIONS AND MASS RATIOS IN 5 M ☉ BINARIES”. The Astronomical Journal. 146 (4): 93. Bibcode:2013AJ....146...93E. arXiv:1307.7123Slobodan pristup. doi:10.1088/0004-6256/146/4/93. 
  4. ^ a b v g d Anderson, R.I. (maj 2015), „Revealing δ Cephei's Secret Companion and Intriguing Past”, The Astrophysical Journal, 804 (2): 144—155, Bibcode:2015ApJ...804..144A, arXiv:1503.04116Slobodan pristup, doi:10.1088/0004-637X/804/2/144. 
  5. ^ a b v g Benedict, G. Fritz; et al. (2002), „Astrometry with the Hubble Space Telescope: A Parallax of the Fundamental Distance Calibrator δ Cephei”, Astronomical Journal, 124 (3): 1695, Bibcode:2002AJ....124.1695B, arXiv:astro-ph/0206214Slobodan pristup, doi:10.1086/342014. 
  6. ^ a b Majaess, D.; Turner, D.; Gieren, W. (2012), „New Evidence Supporting Cluster Membership for the Keystone Calibrator Delta Cephei”, Astrophysical Journal, 747 (2): 145, Bibcode:2012ApJ...747..145M, arXiv:1201.0993Slobodan pristup, doi:10.1088/0004-637X/747/2/145. 
  7. ^ a b v Matthews, L. D.; et al. (januar 2012), „New Evidence for Mass Loss from δ Cephei from H I 21 cm Line Observations”, The Astrophysical Journal, 744 (1): 53, Bibcode:2012ApJ...744...53M, arXiv:1112.0028Slobodan pristup, doi:10.1088/0004-637X/744/1/53. 
  8. ^ Borgia, Michael (2006). „Twinkle, Twinkle Little Star (Now Knock It Off!)”. Human Vision and the Night Sky. Patrick Moore's Practical Astronomy Series. str. 207–226. ISBN 978-0-387-30776-3. doi:10.1007/978-0-387-46322-3_12. 
  9. ^ Groenewegen, M. A. T. (septembar 2008), „Baade-Wesselink distances and the effect of metallicity in classical cepheids”, Astronomy and Astrophysics, 488 (1): 25—35, Bibcode:2008A&A...488...25G, arXiv:0807.1269Slobodan pristup, doi:10.1051/0004-6361:200809859. 
  10. ^ Uesugi, Akira; Fukuda, Ichiro (1970), „Catalogue of rotational velocities of the stars”, Contributions from the Institute of Astrophysics and Kwasan Observatory, Bibcode:1970crvs.book.....U. 
  11. ^ Goodricke, J.; Bayer (1786). „A Series of Observations on, and a Discovery of, the Period of the Variation of the Light of the Star Marked Formula by Bayer, Near the Head of Cepheus. In a Letter from John Goodricke, Esq. To Nevil Maskelyne, D. D. F. R. S. And Astronomer Royal”. Philosophical Transactions of the Royal Society of London. 76: 48—61. doi:10.1098/rstl.1786.0002. 
  12. ^ Percy, John R (decembar 1984). „Astronomers Celebrate Cepheid Bicentenary”. Journal of the Royal Astronomical Society of Canada Newsletter. 78: L76. Bibcode:1984JRASC..78L..76P. 
  13. ^ Samus, N. N.; Durlevich, O. V.; et al. (april 2011), GCVS - General Catalog of Variable Stars, Institute of Astronomy of Russian Academy of Sciences and Sternberg, State Astronomical Institute of the Moscow State University, Pristupljeno 1. 4. 2012.  Note: search on 'del cep' after selecting the 'period' field.
  14. ^ de Zeeuw, P. T.; et al. (1999), „A HIPPARCOS Census of the Nearby OB Associations”, Astronomical Journal, 117 (1): 354—399, Bibcode:1999AJ....117..354D, arXiv:astro-ph/9809227Slobodan pristup, doi:10.1086/300682. 
  15. ^ Benedict, G. Fritz; et al. (2002), „Astrometry with the Hubble Space Telescope: A Parallax of the Fundamental Distance Calibrator δ Cephei”, The Astronomical Journal, 124 (3): 1695—1705, Bibcode:2002AJ....124.1695B, arXiv:astro-ph/0206214Слободан приступ, doi:10.1086/342014. 
  16. ^ а б в Sazvežđe Kefej izconstellation-guide.com pristupljeno 29. 1. 2015
  17. ^ Jim Kaler, δ Cep izstars.astro.illinois.edu, pristupljeno 29. 1.2015
  18. ^ δ Cas iz Архивирано на сајту Wayback Machine (1. новембар 2019)astrostudio.org pristupljeno 29. 1. 2015
  19. ^ C.Kronberg Zvezde u sazviježđu Kefej iz Архивирано 2011-08-14 на сајту Wayback Machinemaa.mhn.de pristupljeno 29. 1. 2015
  20. ^ SIMBAD baza podataka, Strazburški centar astronomskih podataka (CDS), Strazburg, δ Cas pristupljeno 29. 1. 2015

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]