Pređi na sadržaj

Donja Stubica

Koordinate: 45° 58′ 48″ S; 15° 58′ 21″ I / 45.97995214431144° S; 15.972550237168326° I / 45.97995214431144; 15.972550237168326
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Donja Stubica
Zgrada poglavarstva
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Hrvatska
ŽupanijaKrapinsko-zagorska županija
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2001.Pad 5.680
Geografske karakteristike
Koordinate45° 58′ 48″ S; 15° 58′ 21″ I / 45.97995214431144° S; 15.972550237168326° I / 45.97995214431144; 15.972550237168326
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Donja Stubica na karti Hrvatske
Donja Stubica
Donja Stubica
Donja Stubica na karti Hrvatske
Ostali podaci
GradonačelnikJuraj Srebačić
Poštanski broj49240
Registarska oznakaKR

Donja Stubica je grad u Hrvatskoj, u Krapinsko-zagorskoj županiji. Prema popisu iz 2011. Donja Stubica je imala 5.680 stanovnika.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Donja Stubica je bila 1573. godine centar odigravanja[1] seljačke bune pod vođstvom Matije Gubca. Tu se nalazilo imanje hrvatskog plemića Franje Tahija. Seljačka buna se proširila po celom Zagorju, delu Štajerske i Kranjske. Pre dizanja pobune seljaci su slali tri delegacije kod austrijskog cara Maksimilijana II, tražeći zaštitu od Tahijevog nasilja. Pobuna je izbila 12. januara 1573. godine, i nakon samo 12 dana potpuno je savladana. Dana 15. februara 1573. godine na Markovom trgu u Zagrebu pogubljen je vođa Gubec.

U mestu je rođen 1889. godine Viktor Novak, jugoslovenski istoričar, profesor Beogradskog univerziteta i srpski akademik.[2]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Po popisu iz 2001. godine u gradu je živelo 5.930 stanovnika. Gradonačelnik grada je Juraj Srebačić.

Popis 1991.[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Donja Stubica je imalo 2.232 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.‍
Hrvati
  
2.160 96,77%
Srbi
  
17 0,76%
Jugosloveni
  
15 0,67%
Albanci
  
5 0,22%
Slovaci
  
4 0,17%
Mađari
  
3 0,13%
Muslimani
  
2 0,08%
Slovenci
  
2 0,08%
Jevreji
  
1 0,04%
Nemci
  
1 0,04%
Ukrajinci
  
1 0,04%
ostali
  
4 0,17%
neopredeljeni
  
13 0,58%
nepoznato
  
4 0,17%
ukupno: 2.232

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

  • dvorac Stubički Golubovec, izgrađen krajem 18. veka
  • crkva Presvetog Trojstva, sagrađena oko 1346. godine
  • u neposrednoj blizini Termi Jezerčica nalazi se Hrvatski vrt Perunika, zajednički projekat Turističke zajednice Donje Stubice i Termi Jezerčica, u kome je na 6000 m2 zasađeno 5000 cvetova perunike.
  • park prirode Medvenica, koji ima površinu od 228 km2

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Narodni student", Beograd 1950.
  2. ^ "Godišnjak SANU za 2013.", Beograd 122/2014.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine
  • Gelo, Jakov (1998). Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima. Zagreb: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. ISBN 978-953-6667-07-9. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]