EHF Liga šampiona za žene

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
EHF Liga šampiona za žene
Trenutna sezona ili takmičenje:
Current sports event 2022/23.
Logo EHF Lige šampiona
SportRukomet
Osnovana1960.
DržavaEvropa
Stepen1.
Najviše titulaSovjetski Savez Spartak Kijev
(13)
Trenutni
prvak
Norveška Vajpers Kristijansand (2022/23)
Veb-sajt[1]

EHF Liga šampiona za žene je najvažnije i najjače takmičenje u ženskom klupskom rukometu u Evropi. Takmičenje se održava u organizaciji Evropske rukometne federacije (EHF) i igra se od sezone 1960/61. Od svog nastanka do sezone 1992/93. takmičenje se zvalo Kup evropskih šampiona, dok od sezone 1993/94. menja naziv u EHF Liga šampiona.

Turnir[uredi | uredi izvor]

Kvalifikacije[uredi | uredi izvor]

Svake godine EHF objavljuje rang listu članica svoje federacije. Prve 24 nacije mogu da učestvuju na turniru sa njihovim nacionalnim šampionima. Nacije rangirane od 1 do 7 dobijaju dodatno mesto, kao i federacija branioca titule, koja je takođe automatski kvalifikovana.

Faze[uredi | uredi izvor]

Liga šampiona je podeljena u šest faza. U zavisnosti od rangiranja njenog nacionalnog saveza, timovi mogu ući u konkurenciju u različitim fazama. Branilac titule zajedno sa šampionima iz najbolje rangiranih država počinju takmičenje u grupnoj fazi, dok niže rangirane nacije treba da prođu kroz kvalifikacione turnire.

Prvi kvalifikacioni turnir[uredi | uredi izvor]

Formiraju se dve grupe od tri ili četiri ekipe. Ekipe iz svake grupe igraju međusobno u jednom mestu tokom vikenda. Najbolje dve ekipe iz svake grupe prolaze na 2. kvalifikacioni turnir. Preostali klubovi mogu nastaviti takmičenje u EHF kupu od 2. kola.

Drugi kvalifikacioni turnir[uredi | uredi izvor]

Formiraju se četiri grupe od tri ili četiri ekipe. Primenjuje se sistem prvog kv. turnira, ekipe igraju međusobno u jednom mestu u vikendu. Najbolji klub iz svake grupe prolazi u grupnu fazu.. Preostali klubovi mogu nastaviti takmičenje u EHF kupu od 3. kola.

Grupna faza[uredi | uredi izvor]

Klubovi kvalifikovani sa kvalifikacionog turnira su se pridružili braniocu titule i prvacima nacionalnih šampionata najbolje rangiranih saveza. Formiraju se četiri grupe sa po četiri ekipe. Ekipe igraju sa svakim dva puta međusobno, kao domaćini i kao gosti. Najbolje dve ekipe iz svake grupe prolaze u narednu fazu. Preostali klubovi mogu nastaviti takmičenje u Kupu pobednika kupova od 4. kola.

Četvrtfinalne grupe[uredi | uredi izvor]

Formiraju se dve grupe po četiri ekipe. Klubovi igraju sa svakim dva puta međusobno, kao domaćini i kao gosti. Najbolje dve ekipe iz svake grupe prolaze u polufinale.

Polufinale[uredi | uredi izvor]

Uparivanje za poslednje četiri ekipe u konkurenciji odlučuje se žrebom. Svaki par igra dva meča, kao domaćin i gost. Dva pobednika idu u finale.

Finale[uredi | uredi izvor]

Finalisti igraju dva meča kao domaćini i gosti. Klub sa najboljim kombinovanim rezultatom osvaja takmičenje.

Uspešnost po klubovima[uredi | uredi izvor]

Klub Pobednik Finalista Godine pobednik Godine finalista
Sovjetski Savez Spartak Kijev
13
2
1970, 1971, 1972, 1973, 1975, 1977, 1979, 1981, 1983, 1985, 1986, 1987, 1988 1974, 1989
Austrija Hipo Donja Austrija
8
5
1989, 1990, 1992, 1993, 1994, 1995, 1998, 2000 1987, 1988, 1991, 1996, 2008
Mađarska Đer
5
4
2013, 2014, 2017, 2018, 2019 2009, 2012, 2016, 2022
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Radnički Beograd
3
4
1976, 1980, 1984 1981, 1982, 1983, 1985
Danska Viborg
3
2
2006, 2009, 2010 1997, 2001
Danska Slagelse
3
0
2004, 2005, 2007
Norveška Vajpers Kristijansand
3
0
2021, 2022, 2023
Njemačka Lajpcig
2
4
1966, 1974 1967, 1970, 1972, 1977
Slovenija Krim
2
3
2001, 2003 1999, 2004, 2006
Crna Gora Budućnost Podgorica
2
1
2012, 2015 2014
Sovjetski Savez Žalgiris Kaunas
2
0
1967, 1968
Mađarska Vašaš Budimpešta
1
4
1982 1978, 1979, 1993, 1994
Španija Sagunto
1
2
1997 1998, 2003
Severna Makedonija Kometal Đorče Petrov
1
2
2002 2000, 2005
Norveška Larvik
1
2
2011 2013, 2015
Danska Kopenhagen
1
1
1965 1966
Njemačka TV Gisen-Licelinden
1
1
1991 1992
Hrvatska Podravka Koprivnica
1
1
1996 1995
Rumunija Štinca Bukurešt
1
0
1961
Čehoslovačka Sparta Prag
1
0
1962
Sovjetski Savez Trud Moskva
1
0
1963
Rumunija Rapid Bukurešt
1
0
1964
Njemačka TSC Berlin
1
0
1978
Mađarska Dunafer NK
1
0
1999
Rusija Zvezda Zvenigorod
1
0
2008
Rumunija Bukurešt
1
0
2016
Mađarska Ferencvaroš Budimpešta
0
3
1971, 2002, 2023
Severna Makedonija Vardar
0
2
2017, 2018
Čehoslovačka Dinamo Prag
0
1
1961
Srbija ORK Beograd
0
1
1962
Danska Frederiksberg IF
0
1
1963
Danska Helsinger IF
0
1
1964
Mađarska Spartakus Budimpešta
0
1
1965
Njemačka Empor Rostok
0
1
1968
Rumunija Univerzitatea Temišvar
0
1
1973
Hrvatska Lokomotiva Zagreb
0
1
1975
Holandija Mora Svift Rurmond
0
1
1976
Čehoslovačka Inter Bratislava
0
1
1980
Njemačka Bajer Leverkuzen
0
1
1984
Rumunija Štinca Bakau
0
1
1986
Rusija Kuban Krasnodar
0
1
1990
Rusija Lada Toljati
0
1
2007
Rumunija Oltčim Ramniku Valča
0
1
2010
Španija Itiksako
0
1
2011
Rusija Rostov Don
0
1
2019
Francuska Brest
0
1
2021

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]