Ežen Lovinesku

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ežen Lovinesku
Ežen Lovinesku
Lični podaci
Puno imeEžen Lovinesku
Datum rođenja(1881-10-31)31. oktobar 1881.
Mesto rođenjaFaltičeni, Kraljevina Rumunija
Datum smrti16. jul 1943.(1943-07-16) (61 god.)
Mesto smrtiBukurešt, Kraljevina Rumunija
NacionalnostRumun
ObrazovanjeUniverzitet u Bukureštu
Zanimanjeteoretičar književnosti, pisac, sociolog, istoričar književnosti, književni kritičar, memoarista, dramaturg, novelista, romanopisac
Porodica
DecaMonika Lovinesku
Književni rad
Period1906—1943.
Jezik stvaranjarumunski[1]
Uticaji odEmil Fage, Titu Majoresku[2]

Ežen Lovinesku (Faltičeni, 31. oktobar 1881Bukurešt, 16. jul 1943) bio je rumunski teoretičar književnosti, pisac, sociolog, istoričar književnosti, književni kritičar, memoarista, dramaturg, novelista, romanopisac koji je 1919. godine osnovao književni klub Sburatorul (rum. Sburătorul). Bio je otac Monike Lovinesku i ujak Horie Lovineskua, Vasila Lovineskua i Antona Holbana. Posthumno je izabran za člana Rumunske akademije 1991. godine.

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

Književna kritika[uredi | uredi izvor]

  • Istoria civilizației române moderne, (1924—1925);
  • Istoria literaturii române contemporane, (I-VI, 1926-1929);
  • Critice, ediție definitivă (1925—1929);
  • T.Maiorescu, (I-II, 1940),
  • T. Maiorescu și contemporanii lui, (I-II, 1943-1944);
  • T. Maiorescu și posteritatea lui critică, (1943);

Dnevnici

  • Memorii, (I-III, 1932);
  • Agende literare, (postume);

Romani

  • Nuvele florentine, 1906
  • Crinul, 1912
  • Aripa morții, 1913
  • Viața dublă, 1932
  • Mite(1934)
  • Bălăuca (1935)
  • Bizu, 1932
  • Patru, 1932
  • Diana, 1956
  • Acord final

Predstave

  • De peste prag, 1906
  • Lulu, 1924

Prevodi

  • Publius Vergilius Maro (1964), Eneida, Colecția Biblioteca pentru toți, Traducere de Eugen Lovinescu, Text revăzut, prefață, tabel cronologic, note și indice de Eugen Cizek, București: Editura pentru Literatură 

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Autoritatea BnF, accesat în 10 octombrie 2015
  2. ^ „Emil Cioran. Gli scritti romeni e francesi” (na jeziku: italijanski). 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Săndulescu, Al. (2008), Întoarcere în timp: memorialiști români, Ediția a II-a, revăzută și adăugită, București: Editura Muzeul Național al Literaturii Române, str. 207—221 
  • Eugène Lovinesco, Les voyageurs français en Grece au XIXe siècle (1800—1900). Avec une préface de M. Gustave Fougères, Paris, Librairie Ancienne. Honoré Champion, Èditeur, 1909 [Cu dedicația : À Monsieur Spirou C. Haret]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]