Eupneja
Eupneja (lat. eupnea) je tiho, neusiljeno, mirno ili normalno disanje, sa 12 do 16 udisaja u minuti. Broj udisaja je veći kod dece a manji u odrsalih, starijih osoba. Odnos između normalnog disanja i srčanog ciklusa je 1:4, i konstantan je kod svake osobe. Pri normalnom disanju ventilacija pluća je oko 500 ml u miru.[1]
Osnovne informacije[uredi | uredi izvor]
Disanje je kritično, složeno i visoko integrisano ponašanje. Normalno ritmičko disanje, koje se takođe naziva eupneja, ispresecano je različitim ponašanjima vezanim za disanje. Respiratorne neuronske mreže kod kičmenjaka u stanju su da generišu različite ritmičke obrasce in vivo, što dovodi do biološke raznolikosti eupneičnih obrazaca, kao i do životno opasnih dispneičnih obrazaca.
Uzdisanje je jedno od takvih ponašanja, neophodno za održavanje efikasne razmene gasova sprečavanjem postepenog kolapsa alveola u plućima, poznatog kao atelektaza. Kritičan za stvaranje i uzdisanja i eupneičnog disanja je region medule poznat kao pre Botzingerov kompleks.
Neurobiološki mehanizmi eupneje[uredi | uredi izvor]
Eupneja se najbolje posmatra kao skup respiratornih strategija koje sprečavaju potencijalnu dispneju, a glavni (a možda i jedini) kriterijum za definiciju je da eupneja omogućava preživljavanje. Specifični kriterijumi se zatim mogu izvesti iz fiziološke identifikacije neurobioloških mehanizama koji leže u osnovi identifikovanih dispneičnih obrazaca, preuveličavanjem (pro-dispneični mehanizmi) ili njihovim potiskivanjem (anti-dispneični mehanizmi).[2]
Pošto je eupnejaa vitalna i jedna od glavnih meta evolucionog pritiska, smatra se da je identifikacija neuronskih sistema povezanih sa dispnejom važna za razumevanje normalne biološke organizacije respiratornog neuronskog sistema.[2]
Karakteristike normalnog (eupnojičnog) i patološkog disanja[uredi | uredi izvor]
Parametar | Normalno disanje | Patološko disanje |
---|---|---|
Frekvencija | 12-16/minuti | Bradipneja, tahipneja, apneja |
Ritam | Ujednačen | Izraženo nepravilno |
Dubina | Ujednačena | Površno, produbljeno, plitko |
Čujnost | Tiho | Sviranje, stridor, struganje, nečujno |
Frekvencija normalnog disanja[uredi | uredi izvor]
Starost | Udisaja u minuti |
---|---|
Novorođena deca[3] | |
Odojčad[3] (0 - 1 god.) | |
Predškolska deca[3] (1 - 6 god.) | |
Školska deca[3] (u pubertetu) | |
Adolescenti | |
Odrasli ljudi | (prosečno 12 - 16) |
Odrasli u toku teškog fizičkog rada ili bavljenja sportom |
|
Vrhunski sportisti [4] |
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Ristić M. Klinička propedevtika, Zavod za uđžbenike Beograd 1990
- ^ a b Champagnat, Jean (2003). „What is Eupnea”. Respiratory Physiology & Neurobiology. 139 (1): 91—95. ISSN 1569-9048. doi:10.1016/s1569-9048(03)00192-7.
- ^ a b v g „Frequenza respiratoria da 0 a 16 anni”. Arhivirano iz originala 15. 09. 2010. g. Pristupljeno 27. 02. 2011.
- ^ McArdle 2007, str. 270–271.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- McArdle, William D. (2007). Exercise Physiology: Energy, Nutrition, and Human Performance. Lippincott Williams & Wilkins. ISBN 978-0-7817-4990-9.
- Stedman's (2006). Medical Dictionary. Baltimore, Maryland: Lippincott Williams & Wilkins. ISBN 978-0-7817-6391-2.
- Arthur C. Guyton Medicinska fiziologija, Medicinska knjiga-Beograd-Zagreb 1990
- Armstrong, H. G. (1943). Principles and Practice of Aviation Medicine (Second ed.). Baltimore,: The Williams & Wilkins Company.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja). |