Zadužbina Nikole Pašića

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Deo stalne postavke u Narodnom muzeju u Zaječaru
Maska i posmrtni odlivak šake - Narodni muzej Zaječar

Zadužbina „Nikola Pašić” nalazi se u sklopu Muzeja u Zaječaru. Nalazi se u ulici Nikole Pašića 126. u Zaječaru.

Život i rad[uredi | uredi izvor]

Život i rad Nikole Pašića (Zaječar 1845Beograd 1926) vezuje se vreme vladavine obe srpske dinastija, Obrenović i Karađorđević.

Njegovo prvo pojavljivanje u javnom političkom životu bilo je 1878. godine, kada je izabran za narodnog poslanika. Par godina kasnije, usledilo je osnivanje Radikalne stranke 1881. godine. Godine 1883, predvodio je Timočka buna i bio osuđen na smrt i izgnanstvo. Pomilovan je 1889. godine.[1]

Politička karijera[uredi | uredi izvor]

Nakon dobrovoljnog napuštanja vlasti od strane kralja Milana, Pašić sa svojom strankom osvojaja izbornu pobedu. Preuzima vlast u Srbiji i formira svoj prvi kabinet Vlade 1891. godine.

Tokom svog političkog delovanja, bio je na funkciji predsednika beogradske opštine u periodu od 1896. do 1897. godine. Diplomatski poslanik u Petrogradu bio je od 1893. do 1894. godine. Nakon završetka Prvog svetskog rata pripala mu je dužnost pregovarača na Konferenciji mira u Parizu.

Za vreme vladavine Obrenovića, Radikalna stranka, pa i on kao njen vođa, bili su uglavnom u opoziciji a sasvim retko na vlasti, dok su za vreme Karađorđevića bili isključivo na vlasti, a sporadično u opoziciji.

Nakon smrti upoređivan je sa velikanima evropske istorije.

Istorijska distanca nakon njegove smrti 1926. godine, odavno je prevazišla političku konotaciju i predstavlja solidnu osnovu za naučni kontekst. Promocija u Nišu

Nastanak zadužbine[uredi | uredi izvor]

Za sve navedeno, polazište je bilo u Zaječaru.

Na inicijativu građana, 25. marta 1992. godine, osnovana je Fondacija pod nazivom Zadužbina „Nikola Pašić”.

Ministarstvo kulture je rešenjem od 16. jula 1993. odobrilo njeno osnivanje kao svojevrsne institucije u kulturi.

Pokretačka ideja bila je da se na dostojanstven i adekvatan način obeleži 150 godina od rođenja Nikole Pašića. [2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Muzej
  2. ^ „Edicija zadužbine”. Arhivirano iz originala 25. 04. 2017. g. Pristupljeno 07. 05. 2017. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]