Istočni region (Severna Makedonija)
Istočna region Istočen planski region | |
---|---|
{{{caption2}}}
| |
Država | Severna Makedonija |
Admin. centar | Štip |
Površina | 2.888 km2 |
— broj st. | 181.858 |
— gustina st. | 62,97 st./km2 |
Broj opština | 11 |
Zvanični veb-sajt |
Istočni statistički region jeste jedna od 8 statističkih regiona Severne Makedonije. Upravno središte oblasti je grad Štip.
Položaj[uredi | uredi izvor]
Istočni statistički region se nalazi u istočnom delu zemlje i ima državnu granicu na istoku sa Bugarskom. Sa drugih strana oblast se graniči sa drugim oblastima:
- sever — Severoistočni region
- jug — Jugoistočni region
- jugozapad — Vardarski region
- zapad — Skopski region
Istorija[uredi | uredi izvor]
Tokom srednjeg veka, na ovom području se u nekoliko navrata smenjivala vizantijska, bugarska i srpska vlast. Nakon raspada Srpskog carstva (1371) i stvaranja velikaških država, ova oblast ulazi u sastav države Dejanovića, a nakon pogibije Konstantina Dejanovića u boju na Rovinama (1395) čitavu oblast zauzimaju Turci. Nakon konačnog oslobođenja od turske vlasti (1912), ovo područje ulazi u sastav Kraljevine Srbije. Za vreme Prvog svetskog rata, bugarska vojska je počinila brojne zločine nad stanovništvom ove oblasti. Nakon oslobođenja (1918) i stvaranja Kraljevine SHS (Jugoslavije), ovo područje je 1929. godine ušlo u sastav Vardarske banovine. Za vreme Drugog svetskog rata, bugarska okupatorska vojska je ponovo počinila teške zločine nad stanovništvom u ovoj oblasti. Nakon konačnog oslobođenja (1944), čitava oblast je ušla u sastav novostvorene jugoslovenske federalne jedinice Makedonije.
Opštine[uredi | uredi izvor]
- Opština Berovo
- Opština Vinica
- Opština Delčevo
- Opština Zrnovci
- Opština Karbinci
- Opština Kočani
- Opština Makedonska Kamenica
- Opština Pehčevo
- Opština Probištip
- Opština Češinovo-Obleševo
- Opština Štip
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Istočni statistički region imala je po poslednjem popisu iz 2002. g. 203.213 stanovnika, od čega u samom gradu Štipu 40.016 st.
Godina popisa | Stanovništvo | Promena |
---|---|---|
1994. | 201.525.[1] | N/A |
2002. | 181.858 | +1,94% |
Prema narodnosti sastav stanovništva 2002. godine bio je sledeći:
Broj | Postotak | |
Ukupno | 173.814 | 100% |
Makedonci | 188.522 | 92,77% |
Romi | 6.927 | 3,40% |
Turci | 2.636 | 1,29% |
Vlasi | 2.514 | 1,23% |
ostali | 2.614 | 1,28% |
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Stare granice oblasti, uključujući i Opštine Sveti Nikola i Lozovo
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Ostrogorski, Georgije (1969). Istorija Vizantije. Beograd: Prosveta.